40 GODINA OD UVRŠTENJA NA LISTU UNESCO-a Iza 13 tisuća ljudi u jednom danu ne ostane niti jednog papirića u okolišu. Riba se ne lovi, cvijeće se ne bere, lišće ne uklanja. Zabranjeni su i dronovi, ali su zato Plitvička jezera – raj!

40 GODINA OD UVRŠTENJA NA LISTU UNESCO-a

Četrdeset je godina prošlo od kad je Nacionalni park Plitvička jezera uvršten na UNESCO-vu Listu svjetske baštine. Taj se značajan trenutak dogodio 26. listopada 1979. godine. Toga dana je Odbor za svjetsku baštinu (World Heritage Committee – WHC) nominacijom Nacionalnog parka Plitvička jezera upisao to područje na Listu svjetske baštine.

Istovremeno su na listu UNESCO upisani Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača i Stari grad Dubrovnik. Čini se da nije slučajno što su, 40 godina kasnije, najpoznatije hrvatske destinacije u očima turista širom svijeta upravo Dubrovnik, Split i – Plitvička jezera. Prošle je godine 1,8 milijuna posjetitelja obišlo Plitvička jezera. Dnevni ulaz na područje Nacionalnog parka znao je dosezati i do 15 tisuća ljudi. Svakoga dana NP Plitvička jezera zaradi oko milijun kuna od ulaznica, ugostietljstva i ostalih sadržaja, a čitava vojska zaposlenika brine za sigurnost posjetitelja i – očuvanje prirodne baštine.

Plitvice su svjetska prirodna senzacija, čudesan splet jezera nastalih sedrenim taloženjem vapnenca u kaskadnom slijevanju vode kroz kristalno čist okoliš i bogate šume. Za Plitvička jezera zna se u čitavom svijetu i puno turista dođe u Hrvatsku upravo s nakanom da posjeti tamošnji Nacionalni park koji s pravom ima vrijednost ne samo nacionalne, već i svjetske baštine.

Dolazak u NP Plitvička jezera poseban je trenutak. Ispunjava vas osjećaj da dolazite na posebno područje, kao iz bajke ili iz filmova znanstvene fantastike. Nas je na Glavnom ulazu br. 1 u NP Plitvička jezera – koji upravo kreće u veliko renoviranje – dočekao ljubazni domaćin, glasnogovornik NP Plitvička jezera Ognjen Borčić, koji se zbilja svojski potrudio da čitateljima Slobodne Dalmacije predstavi najznačajnije ljepote Plitvica, mada ne i sve jer bi za to trebalo puno više vremena od samo jednoga dana.

- Plitvička jezera uvrštena su na popis svjetske baštine UNESCO među prvima u svijetu kao prirodni fenomen. Do tada su uglavnom uvrštavali kulturna dobra i kulturnu baštinu, a Nacionalni park Plitvička jezera je među prvima u svijetu ušao kao prirodni fenomen univerzalne vrijednosti. Zadnjih godina u brošurama nas se navodi kao neizostavnu svjetsku destinaciju, mnogi kažu da je to jedna od destinacija koju svaki čovjek mora posjetiti za svoga života. Dobitnici smo mnogih priznanja za šetnicu, za očuvanje prirodnih dobara... Ne samo da ove godine obilježavamo 40 rođendan stavljanja na popis liste UNESCO zaštićenih područja što se dogodilo 26. listopada 1979. godine, već obilježavamo i 70 rođendan od proglašenja Nacionalnog parka kao prvog i najstarijeg u Hrvatskoj. Bilo je to 8. travnja 1949. godine, tako da ove godine imamo dvostruko slavlje – kaže nam Borčić, "dijete" Plitvica koji, kao i svaki mještanin, zna u podne i u ponoć nabrojati svih 16 jezera koja čine NP Plitvička jezera. Jezerski je sustav podijeljen na Gornja i Donja jezera: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burgeti i Kozjak, dvanaest su jezera koja čine Gornja jezera, formirana na nepropusnim dolomitima, prostranija, razvedenija i blažih obala u odnosu na Donja jezera, koja čine jezera Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod, nastala u propusnoj vapnenačkoj podlozi usječena u uski kanjon strmih padina. Potok Plitvica tvori Veliki slap, a Crna i Bijela rijeka stvaraju sustav jezera koja završavaju impozantnim slapovima Sastavcima, podno kojih počinje tok rijeke Korane.

- Imamo i najveću elektroflotu brodova koja plovi jezerima u Hrvatskoj, s osam plovila, šest kapaciteta 100, dva kapaciteta 50 osoba nosivosti. Prošle godine imali smo više od 18 milijuna turista u Hrvatskoj, a NP Plitvička jezera imala su rekordan posjetitelja od svog postanka, 1,8 milijuna. Svaki deseti turist u RH, došao je posjetiti Plitvice – kaže nam Borčić.

Prije nekoliko godina dobili su, ističe, preporuke UNESCO-a da moraju malo uskladiti broj posjetitelja s utjecajem na prirodni fenomen, floru i faunu, a isto tako i infrastrukturu i gradnju.

- Prije dvije godine pristupili smo ozbiljnom rješavanju tih preporuka i dobili smo očitovanje UNESCO-a da smo dobar dio tih problema izvrsno riješili. Samim tim, koncem travnja uveli smo online prodaju ulaznica, gdje se minimalno dva dana unaprijed kupuju ulaznice za točno određeni ulaz u nacionalni park na točno određeni dan i sat. Ulaznice glase na ime, a na svakom od dvaju glavnih ulaza ograničen je broj po satu na 600 do 650 posjetitelja. Na razini jednog dana to bi bilo od 10 tisuća do 13 tisuća posjetitelja, što je već maksimalan broj koji nacionalni park može prihvatiti na razini jednog dana. Mi smo zapravo već dosegli svoje limite u udarnim terminima, pa sad disperziramo posjetitelje na cijeli dan, odnosno na cijelu godinu. Zadnjih par godina više ne komuniciramo turističku sezonu, već - turističku godinu, jer zbilja radimo 365 dana u godini i sve više posjetitelja imamo u pred i posezoni. Jedan od većih ciljeva je rasteretiti srpanj i kolovoz kad imamo enormni broj posjetitelja i velike gužve. Tada su i cijene ulaznica najviše, do 250 kuna za odrasle osobe, ali opet i tada ovise o kategorijama posjetiteljima i o satima ulaska u park. Imamo puno reakcija posjetitelja nakon što razgledaju park da cijena ulaznice nije visoka za ono što su doživjeli, a to znači da gosti dobivaju vrijednost za novac, što je vrlo važno. Osim toga, utjecaj posjetitelja na floru i faunu nacionalnog parka značajno smo smanjili za što smo dobili sve pohvale UNESCO-a, ali i poslovnih partnera. Već su nam se počeli javljati iz drugih zaštićenih područja, ne samo iz Hrvatske, već i iz Europe, jer su vidjeli da smo na terenu s tim promjenama polučili dobre rezultate. Pustili smo u rad i pročistač otpadnih voda u mjestu Rastovača što nam je bio velik problem i ružna slika koja nas je pratila godinama. Sad je to riješeno, a obuhvaća otpadne vode hotelskog sustava i nekoliko popratnih naselja spojenih na naš sustav. Apartmanizacija, kako se popularno naziva, nije u našoj domeni već Ministarstva graditeljstva, ali i taj se dio stavlja pod nadzor i nije više toliki bauk kako se o tome pričalo – ističe glasnogovornik NP Plitvička jezera.

Kaže nam kako kontakti s UNESCO-om nisu svakodnevni, ali - jednom tjedno jesu sigurno, odnosno više puta mjesečno. Svi pokazatelji, podaci, informacije iz NP Plitvička jezera njima su dostupni kao i javnosti koja je zainteresirana za to.

- UNESCO je zadovoljan metodama i novitetima koje smo uveli, prvenstveno online prodajom ulaznica i rasterećenjem posjetiteljskog sustava NP Plitvička jezera, osobito srpnja i kolovoza kad smo znali imati i do 15 tisuća posjetitelja u danu, što je zbilja bio prevelik broj za osjetljiv jezerski sustav, a i posjetitelji nisu uživali u prevelikim gužvama – ističe Ognjen.

Postoji osam programa obilaska, od najkraćih 2,5 satnih do cjelodnevnih. Osim šetnje, udaljenosti se prelaze posjetiteljskim vlakićima i eletrobrodovima na najvećem jezeru Kozjak. Veliki broj čuvara i rendžera nadzire park kako bi pazili na sigurnost posjetitelja, ali i na netaknutost prirode. Na posjetitelje se nastoji djelovati edukativno, sankcijama se ne pribjegava. Sve su rjeđi slučajevi stradavanja zbog skretanja izvan staze, jer su uvedene dodatne mjere sigurnosti kako bi se spriječili padovi. Pri tom ne treba zaboravti da su Plitvice ipak prije svega prekrasna – divljina.

Nakon ulaska u nacionalni park na glavnom ulazu br. 1. došli smo do vidikovca s kojega odmah puca prekrasan pogled na najveći slap u Hrvatskoj – Veliki slap visine 78 metara. Oznake pokazuju programe razgleda i vrlo se lako kretati stazama. Mi smo obišli sustav Donjih jezera. Razgledali smo jezera: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac, Novakovića brod. Mnoštvo turista obilazi jezera, grupe često pod pratnjom vodiča. Tu su i diskretni čuvari koji neprestano paze je li sve u redu. Čistoća je na zavidnoj razini. Nevjerojatna je činjenica da iza 13 tisuća ljudi u jednom danu ne ostane niti jednog papirića u okolišu. Jezerskom vodom mirno plivaju brojne ribe među kojima su najbrojniji klenovi, zadnjih godina dominantna vrsta, ali nađe se i pokoja pastrva, pa čak i štuka. Riba se ne lovi. Cvijeće se ne bere, lišće ne uklanja. Nema kupanja, lova, gradnje u parku... Sve mora biti točno onako kako priroda diktira. I da. Zabranjeni su – dronovi. Snimanje je naravno dozvoljeno, ali bez dronova, osim uz posebne dozvole.

Ono što se odmah primijeti pri obilasku jezera je – dobro raspoloženje posjetitelja. Svi su srdačni i susretljivi, iako se međusobno mimoilaze velike grupe ljudi, nitko nije nervozan, niti nestrpljiv. Baš kao niti mnoštvo patkica koje plivaju tih uz obalu jezera i radoznalo promatraju posjetitelje.

- Priroda Plitvičkih jezera djeluje blagotvorno na ljude. Ima smirujući i opuštajući učinak. Rekli bi čak da ovdje priroda liječi. Mnogi se posjetitelji vraćaju više puta, jer se Plitvička jezera ne mogu obići za jedan dan, zapravo svaki put se otkrije nešto novo. Osim toga, svako godišnje doba opet pruža drugačiji doživljaj, pa čak i zima, kad se voda zaledi. Ovo je mjesto važno za čovjeka, a zahvaljujući čovjeku, ono je ostalo i sačuvano, postignuta je ravnoteža u suživotu s prirodom. Zato su Plitvička jezera tako posebna i vrijedna i zato su na kraju krajeva i uvršena u popis UNESCO-a. Nama to znači neprocjenjivu vrijednost, znači nam čast i privilegiju, ali i odgovornost i obvezu prema samoj flori i fauni na postoru od 30 tisuća četvornih metara zaštićenog područja. Kad posjetitelji znaju da je nacionalni park pod zaštitom UNESCO-a, to za njih znači i dodatnu vrijednost. To je nešto što ne smijemo izgubiti i zbog toga ćemo i dalje unaprijeđivati mjerama odnos prema prirodi i sigurnosti posjetitelja – zaključuje Borčić.

 

Hotel Plitvice također je spomenik kulture kao arhitektonsko remek djelo cijenjenog arhitekta Marijana Haberlea. Nastao je na živoj stijeni i prvi je hotel s pet zvjezdica izgrađen davne 1958. godine. Uskoro će se obnavljati, ali na način da zadrži svoj zaštićeni arhitektonski izgled. Osim hotela Plitvice, postoje još tri hotela: Jezero, Bellevue i Grabovac, te dva autokampa. Intencija je da se ne povećavaju smještajni kapaciteti, već da se isključivo podiže razina kvalitete smještaja i usluge. Na prvom mjestu po brojnosti posjeta su gosti iz Njemačke, zatim iz Italije, Japana... Posjetitelji iz Hrvatske su na odličnom 7. mjestu što je znatno više od prosjeka u ukupnim turističkim brojkama.

 

Uz osam programa razgleda, posjetiteljima se nude i poučno-rekreativne staze, od 21 kilometra dužine do manjih staza. Posjetitelje se nastoji upoznati sa svim raznolikostima flore i faune Plitvičkih jezera, te šumskih ekosustava koji čine tri četvrtine prostora, dok svega 1 posto otpada na jezerski sustav koji je posjetiteljima i najzanimljivi.

 

Za vrijeme Domovinskog rata, koji je prvu žrtvu uzeo na Krvavi Uskrs upravo na Plitvicama 1991. godine ubojstvom policajca Josipa Jovića, područje NP Plitvička jezera nije fizički stradalo. Jedno duže vrijeme okupacije tog područja, Plitvička jezera "držao je" UNPROFOR, a i srpsko stanovništvo tih godina odnosilo se korektno prema prirodnom fenomenu Plitvičkih jezera. Može se reći da su Plitvička jezera svojom ljepotom nadišla i sami rat, ideologije i ratna razaranja. Čovjek je u toj divoti zbilja samo mala kap na dlanu, jer su jezera koja su nastajala milijunima godina postojala znatno prije čovjeka, koji je u svemu tome samo prolazan...

 

Maja Šikić, direktorica Ureda TZ Plitvička jezera
- Godina u kojoj obilježavamo vrijednu 40.-tu obljetnicu uvrštavanja našeg Nacionalnog parka u Popis svjetske prirodne baštine UNESCO-a ispunjena je brojnim manifestacijama i prigodnim događanjima. Prigoda je to da ne samo turisti, već da se i svi mi podsjetimo ili upoznamo sa fenomenom i vrijednošću Plitvičkih jezera. Bogatstvo koje nas okružuje i čiju vrijednost prepoznaje cijeli svijet, obvezuje nas da svakog trenutka vodimo brigu o očuvanju i zaštiti prirode. Svakog trenutka moramo biti svjesni ljepote koja nas okružuje i ostavlja bez daha sve naše posjetitelje. Naša je zadaća da učinimo sve kako bismo na najbolji mogući način prezentirali prirodnu i tradicijsku baštinu i vrijednost Plitvičkih jezera budućim naraštajima.

 

Ante Kovač, načelnik Općine Plitvička jezera:
- Općina Plitvička jezera bi bila jedna od brojnih općina na karti Hrvatske koje spajaju kraj s krajem da nije Parka i markice UNESCO-a. Zadnjih godina je Park često spominjan u negativnom kontekstu zagađenja okoliša i prijetnji da čak ispadne s popisa zaštićene baštine. Neki čak u tome nisu vidjeli neki problem, što je gotovo pa nevjerojatno.

 

Tomislav Kovačević, ravnatelj JU Nacionalni park Plitvička jezera
- Nacionalni park Plitvička jezera ove godine obilježava četrdesetu obljetnicu od upisa na UNESCO-ov Popis svjetske baštine što nas čini iznimno ponosnima jer biti dionikom ovog prestižnog kluba znači pripadati najboljima od najboljih. Plitvička jezera to zasigurno jesu, a na Popis su uvrštena zahvaljujući atraktivnosti sedrenih barijera koje su kroz proces osedravanja stvorile jedinstven prirodni fenomen - nisku od 16 jezera, koja upotpunjena slapovima naprosto mame posjetitelje i odašilju u svijet dašak netaknute prirode i prirodnog bogatstva. UNESCO-ova potvrda ljepote i jedinstvenosti Plitvičkih jezera nosi sa sobom brojne prednosti, od ugleda i svjetske prepoznatljivosti do jačanja svijesti o očuvanju tog neprocjenjivog i nezamjenjivog bogatstva. Upravo na tom tragu djeluje i uprava Parka, rukovodeći se zaštitom i očuvanjem prirode kao imperativom u ostvarenju ciljeva.

 

Naslovnica Zadar plus

Najčitanije

FOTO: POSJETILI SMO NOVE PROSTORE PRVE POLICIJSKE POSTAJE ZADAR NA VOŠTARNICI Policajci dobivaju zgradu s akustičnim stropom, izgrađene su sobe za ispitivanje, završava se i najstrože čuvana prostorija, a nestaje i problem parkinga!

Policajci dobivaju zgradu s akustičnim stropom, izgrađene su sobe za ispitivanje, završava se i najstrože čuvana prostorija, a nestaje i problem parkinga!
Djelatnici prve policijske postaje Zadar, koja je dosada radila u centru grada, u zgradi suda, uskoro sele na no...
Policajci dobivaju zgradu s akustičnim stropom, izgrađene su sobe za ispitivanje, završava se i najstrože čuvana prostorija, a nestaje i problem parkinga!