'PROZIRNE MUŠICE' GNJAVE GRAĐANE DILJEM LIJEPE NAŠE Ljudima piju krv, ima ih posvuda: 'Obrane od njih nema'

'PROZIRNE MUŠICE' GNJAVE GRAĐANE DILJEM LIJEPE NAŠE

Građani se već neko vrijeme žale na male, dosadne, nametljive ‘mušice’ kojih ima posvuda, od sjevera do juga zemlje, a koje se lijepe na kožu i kosu. Male su, nekoliko milimetara, a zanimljivo je to da su gotovo prozirne.

- Zalijepile su mi se na kožu, vidjela sam kako se pune mojom krvi. Ono što bi joj trebalo biti trbuh je pocrvenilo od krvi gotovo u sekundi - napisala je čitateljica za Dnevnik.hr. Žalili su se svi građani, no najviše je pritužbi stiglo s područja Jaruna i Novog Zagreba, pretpostavlja se zbog blizine vode.

Iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja kažu da se radi o invanzivnoj vrsti stjenice, ali ne onoj uobičajenoj s kakvima se inače borimo.

- Stjenice su prastara priča. Postoje hrastova i platanina stjenica. Točnije hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) i mrežasta platanina stjenica (Corythucha ciliata). Obje su stigle iz Sjeverne Amerike u Europu. Platanina stjenica prvi put je registrirana u Italiji, u okolici Padove, tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća, a hrastova se pojavila negdje oko 2000. godine. One su biljojedi, hrane se biljnim sokovima. Ne znamo zašto napadaju ljude. Za sada nema informacija o tome prenose li kakve parazite ili bolesti. Prvi medicinski podaci vezani uz stjenice pojavljuju se u Italiji gdje je zabilježeno više slučajeva osipa od njihovih uboda. Kod nas za sada nema medicinske dokumentacije o napadima hrastove i platanine stjenice - rekao je prof.dr.sc. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu za Dnevnik.hr.

Način da se stjenice suzbiju za sada - ne postoji. Stjenice su već preplavile Zagreb pa je platanama, koje su česte u glavnom gradu, već u srpnju i kolovozu narušena funkcija ukrasnog gradskog zelenila. Lišće im postaje žuto kao da je sredina rujna, kaže Hrašovec i dodaje da predstavljaju velik problem za naše šume. 

- Puno ih je lišće na drveću, veš ako objesite - pun je stjenica, ljudima u kafićima stjenice padaju u kavu… Obrane nema. Pojedinac ne može učiniti ništa kako bi se zaštitio dok je vani. Mi već treću godinu eksperimentiramo s insekticidima, no za sada nema rješenja za najezdu hrastove i platanine stjenice. U gradovima u SAD-u su krenuli s ubacivanjem kemikalija u biljke, no kod nas takvo što nije u planu niti u bliskoj budućnosti - kaže Hrašovec. Također, stjenice nemaju prirodnog neprijatelja pa ne čudi što su se toliko raširile po Hrvatskoj.

Kućne stjenice

Ovu vrstu stjenice treba razlikovati od takozvane kućne stjenice (Cimex lectularius) koja se hrani krvlju. Rasprostranjena je na gotovo svim kontinentima i koliko je poznato ne prenosi zarazne bolesti, ali može uzrokovati lokalne kožne reakcije i anemiju kod osoba koji žive u trajno infestiranim prostorima.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se zadnjih godina bilježi porast stjeničavosti u svim županijama, uz veću pojavnost stjenica u turistički orijentiranim županijama. Između 2015. i 2017. broj prijava prisustva stjenica kreće se oko 100 slučajeva godišnje.

Naslovnica Tribina

Najčitanije