DEBELI SMO, A EVO I NOVOG PODATKA: Zbog debljine će se životni vijek Hrvata skratiti za čak tri i pol godine!

DEBELI SMO, A EVO I NOVOG PODATKA:

Već smo se naviknuli da se očekivani životni vijek iz godine u godinu povećava jer medicina daje sve snažniji vjetar u leđa dužem životu. Nitko, zapravo, ne očekuje da bi uzlazni trend mogao krenuti i nizbrdo.

No, taj optimizam mogla bi ugroziti epidemija debljine!

Naime, najnovije procjene OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) poprilično su zastrašujuće jer bi prema njima u iduća tri desetljeća životni vijek u nekim zemljama mogao biti kraći čak za četiri godine, a prosječno u 36 zemalja tri godine. U toj priči Hrvatska stoji vrlo loše pa bi, ne učini li se nešto u prevenciji debljine, od 2020. do 2050. očekivani životni vijek Hrvata mogao biti kraći za 3,5 godina.

Među prvih 10

Trenutačno je ionako niži od prosjeka zemalja EU tri godine i iznosi tek 78 godina. Na ljestvici 36 zemalja Hrvatska je među 10 vodećih u kojima bi životni vijek mogao padati najviše. Najugroženiji su stanovnici Meksika, za koje je procjena pada životnog vijeka 4,2 godine, a slijede Poljska i Rusija sa 3,9, zatim SAD i Mađarska sa 3,7 te Latvija sa 3,6 godina kraćeg života. Hrvati, Čileanci, Česi i Rumunji mogli bi živjeti 3,5 godina kraće zbog viška kilograma.

Naime, razlog ovih alarmantnih vijesti je činjenica da debljina značajno povećava rizik za srčano-žilne bolesti, ali i za dijabetes, rak, moždani udar, odnosno bolesti koje su u vrhu uzroka smrtnosti u svijetu. Gotovo 70 posto Amerikanaca, ali i 60 posto Hrvata, ili su debeli ili imaju prekomjernu težinu, što sigurno povećava rizik od spomenutih bolesti. Istraživanja su pokazala da je debljina odgovorna za 70 posto svih troškova liječenja dijabetesa tipa 2, za 23 posto bolesti srca i devet posto za rak. Nastavi li se trend debljine, OECD predviđa da će u sljedećih 30 godina biti izgubljeno 90 milijuna života samo zbog ovisnosti o hrani.

Također, u zemljama OECD-a broj pretilih u samo šest godina povećan je sa 21 na 24 posto, a osobito su ugrožena djeca, što je ne samo zdravstveni problem, već se i tri puta povećava vjerojatnost da će biti maltretirana od vršnjaka, što onda nerijetko vodi u lošiji uspjeh u školi, kažu stručnjaci.

“Postoji hitan razlog, i ekonomski i socijalni, da se povećaju ulaganja u suzbijanje pretilosti i promoviranje zdravih stilova života”, kaže generalni tajnik OECD-a, Ángel Gurría.

Stručnjaci kažu da nema čarobnog štapića u borbi protiv pretilosti, poglavito kod djece koja su sve više ugrožena. Preporučuju sustavno provođenje plana koji sadrži niz mjera, poput smanjenja kalorija, eliminiranja tzv. prazne hrane pune kalorija, energetskih pića, poglavito za mlade, kao i označavanje kalorija na jelovnicima u restoranima i kafićima... Naime, hrana je nerijetko puna šećera, soli i masti, a to je siguran put u debljinu. Stručnjaci tvrde da bi samo 20 posto manje kalorija u slatkišima i kolačima moglo spriječiti više od milijun slučajeva bolesti povezanih s pretilošću.

Promjena stila života

Naglašavaju da bi pomoglo ulaganje u inicijativu boljeg označavanja hrane u trgovinama i reguliranje oglašavanja nezdrave hrane namijenjene djeci, što bi u konačnici donijelo velike uštede. Procjene govore da bi svaki dolar uložen u sprečavanje debljine donio povrat od šest dolara. Smatra se da bi smanjenje pretilosti do 2050. godine moglo povećati broj godina života između 51.000 do 115.000, što je ekvivalent broja svih smrtnih slučajeva na cestama EU.

No, upravo je promjena stila života nešto što ide najteže, upozorava prof. dr. Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora.

“Potpuno smo nespremni za bitku s pušenjem ili pretilošću. Svi nađu tisuću razloga da i dalje puše, da jedu što i koliko hoće, da ne vježbaju, da se općenito ne kreću. Svaki put kad se spomene zdrava prehrana kontraargument je - to je skupo, što uopće nije istina”, objašnjava prof.dr. Krznarić.

Dodaje da na svaki spomen eventualne penalizacije onih čiji su zdravstveni problemi posljedica loših životnih navika u Hrvatskoj slijede salve negodovanja i sve propadne. Naglašava kako ipak i dalje ne odustaje u pokušaju osvješćivanja nužnosti zdravog života, ali nije optimističan da će u tom naumu i uspjeti. U svakom slučaju, čini se da je ipak pet do dvanaest da se u Hrvatskoj ozbiljno krene s prevencijom pretilosti kako se loša demografska slika ne bi dodatno pogoršala.

Naslovnica Regional

Najčitanije

BRUTALNA LIKVIDACIJA NA MAGISTRALI Tko je smaknuo Karmelina? Zadnje sate proveo je u kafiću, a onda mu je došla cura i sjeli su u Pola... Šokirana obitelj ne može ni naslutiti motiv: "Nikome nije jasno. Nije bio nikakav kriminalac. Vozio je auto star 23 godine i radio na baušteli"

Tko je smaknuo Karmelina? Zadnje sate proveo je u kafiću, a onda mu je došla cura i sjeli su u Pola... Šokirana obitelj ne može ni naslutiti motiv:
  Jedan od hitaca prostrijelio je Karmelinovu vratnu karotidu, a ostali su ga pogodili u glavu. Polici...
Tko je smaknuo Karmelina? Zadnje sate proveo je u kafiću, a onda mu je došla cura i sjeli su u Pola... Šokirana obitelj ne može ni naslutiti motiv: "Nikome nije jasno. Nije bio nikakav kriminalac. Vozio je auto star 23 godine i radio na baušteli"