IZMJERENA POSJEĆENOST HRVATSKIH MUZEJA Među TOP 10 je jedan zadarski muzej. Ne, ne vodi ga Renata Peroš...

IZMJERENA POSJEĆENOST HRVATSKIH MUZEJA

Hrvatski muzeji u prošloj godini zabilježili su rekordan broj posjetitelja - 5,446.881. Dakle, porast od čak sedamnaest posto.

Prema međunarodnim standardima, u kojima samo jedan jedini muzej, pariški Louvre ili britanski Tate, posjeti i oko deset milijuna ljudi godišnje (Louvre je 2018. posjetilo 10,2 milijuna ljudi), dakle, dvostruko više nego sve hrvatske, možda i ne zvuči toliko impresivno, no za naše, lokalne brojke, itekako.

Ako je, dakle, suditi prema rezultatima ankete koju je proveo Muzejski dokumentacijski centar, posjet muzejima u Hrvatskoj naprosto cvjeta, a izložbena je sezona bolja nego ikada. No, nije sve tako kako se na prvi pogled čini. Brojke su poprilično neobične jer već godinama nemamo veću blockbuster izložbu, kakav je, primjerice, bio Picasso u Klovićevim dvorima, koji je premašio sto tisuća posjetitelja, a uopćeno gledajući, kvalitetan je izložbeni program, koji bi paralelno i privukao posjetitelje, sve rjeđi.

Veća je izložba, a puno je uloženo i u marketing i PR, bila posvećena šezdesetim godinama, “Šezdesete u Hrvatskoj - mit i stvarnost”, a posjetitelja je bilo, kako su na kraju izvijestili iz Muzeja za umjetnost i obrt, nešto više od pedeset tisuća. U Klovićevim je dvorima, kako nam kaže Antonio Picukarić, ravnatelj ove institucije, prošle godine najposjećenija izložba bila o carici Katarini Velikoj, bilo je šezdeset tisuća plaćenih ulaznica.

126 od 160 muzeja U anketi MDC-a obrađeno je 78 posto muzeja, dakle 126 od njih 160, koliko ih je upisano. Tradicionalno je već niz godina među najposjećenijim muzejima Arheološki muzej Istre koji je ove godine na prvom mjestu, sa 575.856 posjetitelja, no ubraja se i broj posjetitelja pulske Arene. Po svoj prilici, svoje su mjesto među prvih pet zaslužili na isti način i Muzej grada Splita, koji ove godine bilježi 323.618 tisuće ljudi, a u čijem su sklopu Dioklecijanovi podrumi. Ukratko, teško je razlikovati turiste na ovom popisu od stvarnih posjetitelja muzeja, odnosno iz ove statistike nije posve jasno je li porastao broj posjetitelja muzeja i galerija ili broj posjetitelja povijesnih lokaliteta na obali.

Tri kategorije

Složit će se i Maja Kocijan, ravnateljica MDC-a koji stoji iza ove ankete. Kako nam kaže: “Riječ je o tablici koju razvijamo godinama, posljednjih smo godina uveli i nove kategorije, pa tako i turiste. No, iz Dubrovačkih su nam muzeja i iz još nekih poručili da ne mogu posebno zabilježiti je li riječ o turistima ili ne, odnosno, da im je prevelika gužva. Dubrovački muzeji, naime, bilježe samo tri kategorije posjetitelja - odrasle, karte s popustom i grupe.

Turiste ne bilježi ni Hrvatski muzej turizma, kao ni Muzej Apoksiomena koji je na Lošinju. Brojke posjetitelja, kada se zbroje, jesu točne, no u konkretnim slučajevima riječ je o izdvojenim lokalitetima. A premda u statistici postoji rubrika izdvojene zbirke i lokaliteti, i Arena u Puli i Dioklecijanovi podrumi uporno se upisuju pod stalni postav”, kaže.

Na drugom je mjestu u ovoj tablici, a prvi put ovako visoko, Prirodoslovni muzej Rijeka sa 455.913 posjetitelja; uz ovu je brojku, uz posjećenost samog muzeja, a kako tumači Maja Kocijan, dodano “400.000 posjetitelja na koliko je procijenjena viđenost četiri izložbe postavljene na Riječkoj ribarnici, Titovom trgu u Rijeci i u centru Malog Lošinja”, kao i podružnice muzeja u Kraljevici i Brodu na Kupi. Statistike riječkog muzeja utjecale su i na ostale statistike, kako tumači naša sugovornica u svojoj analizi statistike:

“Prema kategorijama koje pratimo najveći je porast zabilježen kod povremenih izložbi sa 684.052 na 1,193.435 posjetitelja, no on je posljedica onih riječkih 400.000 izvan muzeja”. Maja Kocijan tumači kako je “jedne godine jedan muzej prijavio i izložbu koja je bila na Autobusnom kolodvoru, pod statistiku broja posjetitelja”.

Na trećem je mjestu liste Galerija Klovićevi dvori sa 344.067 posjeta, no tamo se održava Advent. Ipak, naša sugovornica kaže: “To je u pravilu vrlo posjećena institucija, i kad se izuzmu Advent i Festival svjetla s oko 200 tisuća ljudi, opet govorimo o preko sto tisuća ljudi koliko ih je posjetilo Klovićeve dvore”.

Iznad 200 tisuća posjetitelja još su i Muzeji Hrvatskog zagorja, pod koje je ubrojeno pet lokacija, Desinić, Gornja Stubica, Klanjec, Krapina i Kumrovec, a više od 100 tisuća ljudi posjetilo je Tehnički muzej Zagreb, potom Povijesni u pomorski muzej Istre, Arheološki muzej Zadar. Iako statistike bilježe da je broj posjetitelja stalnog postava u neznatnom padu, među prvih dvadeset institucija s najvećim brojem posjetitelja jedini uz Klovićeve dvore koje nema stalni postav je Umjetnički paviljon koji broji 65 tisuća ljudi i na devetnaestom je mjestu.

Najveći pad

Ravnateljica MDC-a upozorava na još jedan trend: “Najveći pad posjete u kategoriji učenika osnovnih škola doživjeli su vukovarski muzeji Gradski muzej Vukovar sa 30 na 17 tisuća učenika, a Muzej vučedolske kulture sa 83 na 38 tisuća jer se netko vispreno domislio da se posjet školaraca Vukovaru svede samo na memorijalne točke Domovinskog rata čiji je broj povećan, a ova dva ključna muzeja stavljena su pod “fakultativno”.

Na pitanje koliko se može poboljšati realna slika kada se pokazuje situacija u muzejima, jer u ovoj očito ima nekih odstupanja, naša sugovornica odgovara: “Bili bismo sretni da se svi muzeji pridržavaju realnih brojki. Premda se većina muzeja drži zadanih kategorija i realno iskazuje podatke, statistika u nekim segmentima još uvijek ne daje egzaktan uvid u strukturu naših posjetitelja.”

Složit će se da je bitnije tko su posjetitelji nego tko će domišljato dovesti ljude u muzej, koje muzejski program možda i ne zanima previše, i to zabilježiti u statistiku, zaključivši da je “napuhavanje brojki, naprosto, opasan bumerang”, podsjećajući, primjerice, na slučaj londonskog National Portrait Gallery koji se dugo morao ispričavati ljudima zbog krivo navedenih brojki, odnosno jer su među posjetitelje ubrojili i one koji su razgledavati zgradu, a nisu platili ulaznicu.

TOP DESET

Arheološki muzej Istre

575.865

Prirodoslovni muzej Rijeka

455.913

Galerija Klovićevi dvori

344.067

Muzej grada Splita

323.618

Dubrovački muzeji

234.457

Muzej Hrvatskog zagorja

234.457

Tehnički muzej Nikola Tesla

141.045

Povijesni i pomorski muzej

133.747

Arheološki muzej Zadar

127.811

Muzej za umjetnost i obrt 

 113.677

Naslovnica Regional

Najčitanije