PALE KAMATE!!! Živimo u vremenu nikad nižih kamata: budući dužnici trljaju ruke, štediše nemaju razloga za zadovoljstvo

PALE KAMATE!!!

Živimo u vremenu nikad nižih kamata. Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina, piše Slobodna Dalmacija.

Najniže prosječne kamate banke su u studenome prošle godine, prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, plaćale za kratkoročno oročenu deviznu štednju – po 0,03 posto kamata.

Godinu dana prije te su kamate iznosile 0,12 posto, a 2,61 posto krajem 2011. Za novu dugoročno oročenu deviznu štednju, na rokove koji prelaze 12 mjeseci, banke su plaćale 0,69 posto, dok su po 1,25 posto plaćale za te depozite tijekom preklanjskog studenoga. Krajem 2011. cijenile su banke dugoročna oročenja po 3,31 posto.

Kamate na kunsku štednju i dalje kližu na niže, trenutačno su 0,36 posto za kratkoročna oročenja i 1,04 posto za dugoročna oročenja. Godinu dana prije, kunsku štednju na oročenjima do godine dana banke su plaćale prosječnom kamatom od 0,81 posto, po 1,57 posto koštala su oročenja na dulje rokove, a krajem 2011. kunsku su štednju cijenile po 3,65 posto kamate za kratkoročna i 4,55 posto za dugoročna oročenja.

Podizanje 2020. godine

Danas su čak i kamate za stambene kredite niže od kamata koje su banke prije osam godina davale za štednju građana. Stambeni krediti s klauzulom u eurima koštaju 3,31 posto, a kunski 3,42 posto kamate.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke, kaže da se u ovoj 2019. godini na domaćem financijskom tržištu ne očekuje podizanje kamatnih stopa. Na naše pitanje je li ovo vrijeme najnižih kamata na štednju i kredite, on ukazuje da su neformalne mjere i upumpavanje novca Europske središnje banke dale rezultata i bez njih bi situacija u eurozoni bila nepovoljnija.

– Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti. Mjere su dale rezultata, a globalno je pitanje kako postupno normalizirati monetarnu politiku a da se ne naruši gospodarski rast – ističe Šantić.
Podsjeća da je Europska središnja banka krajem prošle godine povukla nekonvencionalne mjere monetarnih stimulansa, dok je rast kamata moguće očekivati tek krajem 2019.

– Budući da će trebati neko vrijeme da se to odrazi na domaće financijsko tržište, vidljiviji rast kamatnih stopa može se očekivati tijekom 2020. Važno je istaknuti to da su u zadnje vrijeme povećani globalni rizici, prvenstveno zbog trgovinskog rata koji bi mogao usporiti globalni rast kao i rast u eurozoni, a valja računati da će, eskaliraju li politički rizici oko Italije i Brexita, dinamika rasta kamatnih stopa i normalizacije biti puno sporija nego što se očekuje.

Također, izostanak inflatornih pritisaka, pogotovo zbog pada cijena sirove nafte, mogao bi ublažiti potrebu podizanja kamatnih stopa. U Hrvatskoj na bankovnom tržištu imamo jaku depozitnu bazu, a, za razliku od vremena prije krize, banke su fokusirane na domaće izvore financiranja i pritisak na rast kamatnih stopa i kredite će biti sporiji i blaži nego bi bilo da su se banke fokusirale na inozemno zaduživanje. Upravo je pad vanjskog duga možda i najizraženiji u segmentu banaka – kazuje Zdeslav Šantić.

'Potrošački'

Građani godinama smanjuju zaduženost u eurima i pojačavaju kredite u domaćoj valuti. Početkom listopada prošle godine bankama su otplaćivali gotovo 63 milijarde kuna kunskih kredita, koji su još prije pet godina ukupno iznosili 35 milijardi kuna, dok su se krediti s valutnim klauzulama spustili s razine od 92 milijarde kuna prije pet godina na današnjih 59,6 milijardi kuna.

Stambenih kunskih kredita u toj ukupnoj masi je 15 milijardi kuna, triput više nego prije pet godina, dok su se stambeni s valutnom klauzulom spustili s 57 milijardi kuna na 37,8 milijardi kuna.

U tom je petogodišnjem razdoblju prosječna kamata na stambene kredite s valutnom klauzulom pala s 5,13 posto na 3,31 posto, dok su na kunske stambene kredite kamate kliznule s 5,27 posto na današnjih 3,42 posto.

Kamate na novoodobrene kunske potrošačke i ostale kredite koštaju prosječnih 7,24 posto, a prije pet godina, krajem 2014. stajali su 9,43 posto, dok su prije godinu dana koštali 7,69 posto.

Potrošački krediti s valutnom klauzulom danas se odobravaju po kamatama od 5,50 posto, godinu dana prije cijene su im bile 5,87 posto, dok su prije pola desetljeća dužnici potpisivali ugovore za takve kredite s kamatama od prosječnih 7,53 posto.

 

Devizna štednja
0,03 posto – kratkoročna u studenome 2018.
(0,12 posto u studenome 2017., 1,38 posto krajem 2014.)
0,69 posto – dugoročna u studenome 2018.
(1,25 posto u studenome 2017., 2,97 posto krajem 2014.)
Kunska štednja
0,36 posto kratkoročna u studenome 2018.
(0,81 posto u studenome 2017., 2,26 posto krajem 2014.)
1,04 posto dugoročna u studenome 2018.
(1,57 posto u studenome 2017., 3,13 posto krajem 2014.)
 
Naslovnica Forum

Najčitanije