DIREKTOR TZ RAVNI KOTARI NAJAVLJUJE VELIKE PROMJENE U DOSADAŠNJEM RADU Onaj tko misli da može kreirati turistički proizvod naše županije zaboravljajući na Ravne kotare, taj je u zabludi. TZ Zadarske županije neće nas više moći ignorirati!

DIREKTOR TZ RAVNI KOTARI NAJAVLJUJE VELIKE PROMJENE U DOSADAŠNJEM RADU

Prošlo je šest mjeseci od osnivanja Turističke zajednice Ravnih kotara, nove regionalne turističke asocijacije koju su zajednički stvorili grad Benkovac, koji je i prije imao svoj TZ te šest općina: Lišane Ostrovičke, Stankovci, Polača, Galovac, Škabrnja i Zemunik, koje prije nisu imale svoje turističke organizacije. A turizam se u Ravne kotare prije nekoliko godina počeo uvlačiti potiho kroz ponudu ekskluzivnih, gotovo skrivenih kuća za odmor, vila s bazenima, da bi cijela priča ubrzo postala pravi, itekako vidljivi trend.

O mladoj turističkoj zajednici i budućnosti turizma u zadarskom zaleđu, odnosno Ravnim kotarima, razgovarali smo s Vanjom Čvrljkom, direktorom tog TZ-a, koji je taj posao preuzeo nakon što je godinama vodio turizam grada Benkovca.

Što su općine uključene u novu Turističku zajednicu Ravnih kotara dobile tom novom asocijacijom?

- Dobile su to da se dio turističkog kolača od boravišne pristojbe i turističke članarine vraća u prostor gdje je to i naplaćeno. Ukupno je na području ove turističke zajednice oko 250 smještajnih objekata, što znači da govorimo o značajnom novcu. Osim toga, dobili su instituciju koja se brine o realnim potrebama svakog pojedinačnog subjekta koji se bavi turizmom u Ravnim kotarima bez obzira kojim se segmentom te djelatnosti bavi – smještajem ili rezanjem pršuta.

Razvoj

Kome se do sada taj novac uplaćivao?

- Turističkoj zajednici Zadarske županije. Taj novac ulazio je u ukupnu masu, a iz te mase se na teren nije vraćalo ništa. Zato su ideju ove turističke zajednice načelnici općina brzo i rado prihvatili: bez obzira na nekakve političke razlike, svima je bilo jasno da turistički razvoj Ravnih kotara nema alternativu. Kako ne bi prihvatili kad neke od tih općina, npr. Zemunik i Škabrnja, plaćaju svoj dio rate za udruženo oglašavanje Ryanairu i to iz sasvim nerazumljivih razloga, a da istovremeno povratno od te priče ne dobiju ništa, kao ni od Turističke zajednice županije.

Koliki je proračun TZ-a Benkovca bio do sada, a koliki će biti u sljedećoj godini s novom Turističkom zajednicom?

- Ove godine je proračun bio oko 750.000 kuna, s time da polovinu toga novca uplaćuje sam grad Benkovac. Namjera je da se taj benkovački dio dugoročno smanjuje, a povećava udio izvornih prihoda od turističke djelatnosti te financijski udio iz ustroja turističke djelatnosti u Hrvatskoj. Proračun TZ-a Ravnih kotara za 2020. je planiran na 800.000 kuna, ali budući da je to prvi proračun te da je aktualan novi Zakon o turističkim zajednicama koji donosi promjene u plaćanju boravišne, vjerujem da će rebalansom biti i veći. Uvjeren sam da će proračun za tri do pet godina biti veći od milijun kuna izvornih sredstava, i to bez izdvajanja Benkovca ili bilo koje druge jedinice lokalne samouprave za Turističku zajednicu. Inače, ostalih šest općina članica po osnovnom ugovoru ovog TZ-a nemaju obvezu plaćanja bilo kakvog novca u naš proračun. Plaćaju samo turistički objekti koji se nalaze u tim općinama.

O kojim turističkim objektima je riječ u Ravnim kotarima?

- U 90 posto slučajeva radi se o kućama za odmor koje u velikoj većini imaju bazen, uređene su u autohtonom stilu i ne bi ih se posramile ni puno razvikanije destinacije na Mediteranu. Manji dio smještajnih jedinica otpada na apartmane i sobe, a u Karinu Donjem imamo i jedan kamp.

Kad se spomenu Ravni kotari i turizam, prve su asocijacije dobra spiza, vino, maslinovo ulje… Koliko je takva ponuda uokvirena u jednu ozbiljnu turističku priču?

- Tu imamo zaista velike, ali i neiskorištene mogućnosti. Gledajte, svi smo u Hrvatskoj svjesni situacije u kojoj je hrvatski turizam i da se sve događa samo po sebi. Svjesni smo devastacije obale, infrastrukturnih problema, nedostatka ponude, rasta cijena koji se ne odražava na porast izvanpansionske potrošnje… Ja tvrdim da Ravni kotari imaju povijesnu priliku ponuditi novu dodanu vrijednost hrvatskom turizmu, konkretnije, turizmu cijele Dalmacije. Ovo je jedina dalmatinska ravnica, prostor Bogom dan za ekološku proizvodnju ne samo vina i ulja nego mnogočega drugog.

Na žalost, zapinjemo baš na prezentaciji toga što Ravni kotari imaju, konkretno, nedostaje ne samo kušaonica, nego i drugačijih ugostiteljskih objekata. Ljudi su napravili puno u ponudi smještaja, mi ćemo na ovom području ove godine imati 250.000 noćenja, ali u kućama u kojima cijena tjedna košta između 1000 i 3000 eura, s tim da popunjenost iznosi minimalno 100 dana godišnje, a to je više nego u mnogim drugim razvikanim destinacijama, ali se još nije dovoljno ulagalo u gastronomsku ponudu i prezentaciju bogatstva koje se ovdje stvara.

Planski dokument

Kad ste već spomenuli cijene smještaja i broj noćenja, čini se, ipak, da koncept „visoka kvaliteta za manji broj gostiju“ ide na štetu baš Turističkoj zajednici. Boravišna je pristojba ista i za dobrog i za lošeg potrošača, masovni se turizam i razvio kako bi donosio prihod lokalnim turističkim zajednicama, pa će vašoj zajednici, s tim konceptom, novca u proračunu uvijek nedostajati…

- Takva otvorena pitanja i nedoumice riješit ćemo u planskom dokumentu, strategiji razvoja turizma na području Ravnih kotara za višegodišnje razdoblje, koji smo naručili i koji će izraditi stručnjaci sa Sveučilišta u Zadru. Oni će napraviti snimku postojećeg stanja, ali ćemo u izradu vizije i pravaca razvoja uključiti i neke druge stručnjake poput Milija Razovića i Jerka Sladoljeva. Bilo kako bilo, mi nećemo odustati od toga da na ovom prostoru nudimo prvenstveno kvalitetu. Izradu tog strateškog dokumenta sufinancirat će Zadarska županija sa 100.000 kuna.

Ali tim načinom ipak ne možete povećati svoj proračun pa ne možete ulagati u brendiranje i marketing prostora i ovdašnjih turističkih proizvoda…

- Zato mi puno nade ulažemo u povećano sufinanciranje iz proračuna TZ-a Zadarske županije. Mislim da smo skromni kad tražimo da samo 2,5 posto proračuna županijska Turistička zajednica uloži u razvoj turizma u zaleđu. A taj će proračun u 2020. biti veći od 12 milijuna kuna. Nama stvarno nije važno da sad odjednom stignemo do milijun noćenja jer na prvo mjesto stavljamo kvalitetu. Vile u Ravnim kotarima su i postale zanimljive jer su protuteža masovnom turizmu na devastiranoj obali, cilj nam je da ovdje od turizma zaradi svaki mali poljoprivrednik, vinar s kušaonicom, maslinar, a da bismo to postigli, Ravne kotare treba i prepoznati kao prostor turističke budućnosti, od čega će, na koncu, korist imati svi. Dok ne bude tako, podrška ruralnom razvoju bit će samo deklarativna.

Koliko se do sada iz tog izvora ulagalo u ovaj prostor?

- Nije vrijedno spomena. Pazite, do sada je jedino TZ grada Benkovca u ruralnom dijelu županije radio na organizaciji turističkih manifestacija i različitih događanja. Time smo, koliko smo mogli i znali, pridonijeli i razvoju turističkog proizvoda cijele županije, a dobili bismo od županijskog TZ-a maksimalno 10.000 kuna! Dobro, bilo mi je to razumljivo, bili smo sami u svim tim projektima, jedinka, pa ‘ajde… Ali novi TZ predstavlja puno širi prostor, gotovo 90 posto zadarskog i biogradskog zaleđa. Sada je sve ispod dva posto županijskog proračuna, što bi trebalo biti definirano ugovorom, nekim oblikom strateške suradnje, što smo sad i tražili od direktorice TZ-a Zadarske županije Mihaele Kadija i župana Božidara Longina. Onaj tko misli da može kreirati turistički proizvod Zadarske županije zaboravljajući na Ravne kotare, taj je u zabludi. Novi Zakon o turističkim zajednicama je i naglasio potrebu ovakvih regionalnih udruživanja pa kad smo to već i napravili, onda trebamo ozbiljno i nastaviti razgovarati i raditi.

S udruživanjem ste krenuli prvi i prije zakona…

- Za sada su u Dalmaciji samo dvije regionalne turističke zajednice, mi i „Imota“ u Imotskoj krajini. Mi smo za sada najveći u Hrvatskoj. Vjerujem da će naše primjere slijediti i drugi.

Hoće li osnivanje ovakvih regionalnih turističkih zajednica dovesti do ukidanja županijskih?

- Vjerujem da neće. Dok god je županija, bit će i turističkih zajednica županija.

Gotovo sve turističke agencije za smještaj i izlete nalaze se u većim gradovima, u našem slučaju uglavnom u Zadru i Biogradu. Kakav je njihov odnos prema Ravnim kotarima? Šalju li ovamo autobuse sa svojim gostima na izlete, u vinarije, na ručak..?

- Uz sve napore koje smo uložili, nakon brojnih kontakata i ponuda, mi sad imamo samo dvije ozbiljne zadarske agencije koje su prisutne u ovom prostoru: „Feral Tours“ Ive Bencun, „Terru Travel“ Tomislava Faina te „Iliriju“ iz Biograda koja ima cijeli niz paketa i izletničkih tura za svoje goste po Ravnim kotarima. Ostale velike hotelske kuće u županiji poput „Falkensteinera“ ili „Turisthotela“ ponašaju se kao da ovo područje ne postoji. A ništa ti ne vrijedi da imaš objekt od pet zvjezdica ako ti je cijela destinacija na tri zvjezdice, a ne radiš ništa da destinacija stigne na level više. To je zato što još uvijek, prvenstveno u Zadru, postoji jedna neobjašnjiva averzija prema zaleđu. A s druge strane, i Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica percipiraju kao prostor budućnosti hrvatskog turizma. Ljudima u tim institucijama to je puno jasnije nego mnogima u Zadru uključujući i županijsku Turističku zajednicu.

Zdrava hrana

Što vi gostima iz hotelskih kuća možete ponuditi? Dobro, vinarije s kušaonicom su kvalitetan i posjećen turistički proizvod, ali što je s ostalom ponudom?

- Nisu samo vinarije i kušaonice nešto što možemo ponuditi. Ima tu čitav niz malih poljoprivrednih gospodarstava i „crnih kužina“ koje nude odličnu i zdravu hranu i okuse koji su gotovo već zaboravljeni u pustoj konfekciji. Ovdje možemo još uvijek pojesti neprskani pomidor ili breskvu… Cijeli ovaj prostor je kolijevka hrvatske države pa nam je i bogata kulturno-povijesna baština, ima se što ovdje vidjeti i obići…

I ovdje u Kotarima, kao i drugdje gdje glavni dio smještajne ponude čine mali, privatni iznajmljivači, turizmom se ne bave školovani profesionalci, već priučeni amateri. Kako se ovdašnji iznajmljivači nose s poslom o kojem, ruku na srce, donedavno nisu znali ništa - od stranih jezika pa nadalje?

- E tu imamo jednu važnu prednost – ovdje je ljudima u tradiciji da svakog gosta dočekaju tako da se on osjeća kao da je kod kuće. Ta je izražena gostoljubivost postojala i u primorskim mjestima u kojima je turizam krenuo davno prije, a otkad se sve pretvorilo u čistu komercijalu, te je gostoljubivosti nestalo. Ovdje se ne može dogoditi da domaćin barem jednom tjedno ne počasti gosta nekom večerom s domaćom spizom, da stvore odnos i atmosferu koju gost ne može zaboraviti. To je puno važnije i od klima i satelita.

Naslovnica 4 kantuna

Najčitanije