"NAZINOTSTAND" Dresden zbog ekstremnih desničara proglasio izvanredno stanje: zadarski profesor upozorava na sličnosti s Hrvatskom

 

Glavni grad njemačke savezne pokrajine Saske, Dresden, proglasio je "nacističko izvanredno stanje" zbog ozbiljnih probleme koje imaju s krajnjom desnicom - piše Slobodna Dalmacija.

Dresden se, naime, već duže vrijeme smatra uporištem ekstremne desnice i antiislamskog pokreta Pegida (Patriotski Europljani protiv islamizacije Zapada). Pegida svakog ponedjeljka organizira marševe protiv imigranata, na kojima se potiče mržnja i netolerancija.

Vijećnici Skupštine grada Dresdena, koji je pretendent za europsku prijestolnicu kulture 2025., ne žele više tolerirati otvoreno širenje mržnje. Zaključili su kako su antidemokratski, antipluralistički, mizantropski i desničarski ekstremistički stavovi dosegnuli vrhunac. Izglasali su rezoluciju kojom su proglasili 'nacističko izvanredno stanje' i donijeli mjere koje bi trebale osnažiti svakodnevnu demokratsku kulturu i pružanje bolje zaštite manjinama i žrtvama nasilja.

- "Nazinotstand" (njem. nacističko izvanredno stanje) znači isto kao kad se izda crveni meteoalarm za vremenske promjene, što znači da imamo ozbiljan problem. Otvoreno demokratsko društvo je ugroženo – izjavio je podnositelj prijedloga lokalni vijećnik Max Aschenbach.

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, neonacističke grupe počele su u Dresdenu organizirati skupove kako bi se prisjetile onoga što su nazvale "holokaustom bombardiranja", kada su grad sa zemljom sravnile britanske i američke snage. Od tada Dresden postaje bastilja desnice, a i cijela pokrajina Saska je dugo bila središte krajnje desne Nacionalne demokratske stranke Njemačke (NPD), a kasnije i krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD). 

Zadarski sveučilišni profesor, sociolog dr. Sven Marcelić kaže kako je prošle godine imao priliku posjetiti Njemačku u sklopu programa tamošnjeg Ministarstva vanjskih poslova koji je bio namijenjen upravo tome da se upoznaju s načinom na koji se Njemačka nosi s nasljeđem totalitarnih režima.

- Naravno da je Njemačka specifična zbog posebnog tereta prošlosti koju ima, ali tamo se velika većina političkih aktera vrlo jasno odnosi prema nacističkoj povijesti. Primjerice, u Bundestag, u veliki dio političkih institucija, kao i stadiona, se ne smije ući u odjeći marke Thor Steinar, omiljenoj na pronacističkoj sceni. K tome, osoblje koje radi u različitim memorijalnim centrima ima posebne protokole postupanja s pripadnicima krajnje desnice koji ciljano dolaze izazivati incidente vezane uz negiranje holokausta – objašnjava dr. Marcelić.

Međutim, problemi sežu puno dublje od toga.

Naš sugovornik napominje kako su ekstremno desne stranke jake prije svega u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, koja je nakon pada Berlinskog zida imala iskustvo ekonomske krize, masovnog iseljavanja na zapad države i trajno zaostajanje u odnosu na taj zapad. Paradoksalno, primjećuje Marcelić, na istoku je ujedno i najmanje imigranata, što znači da izvore treba tražiti prije svega u ekonomiji, kako to navodi i njemački sociolog Phillip Manow u svojem tekstu o populizmu.

- U Hrvatskoj, premda je strukturno u sličnoj situaciji kao istok Njemačke (nasljeđe totalitarnog režima, masovno iseljavanje i ekonomsko zaostajanje), odnos prema nasljeđu fašističkog režima je znatno permisivniji, što je dijelom i posljedica općeg izostanka suočavanja s poviješću – ističe zadarski sociolog.

Ono što se tu pokazuje kao problem jest kako djelovati?

- Dresden je samo jedan oblik reakcije i prevođenje ekonomskog nezadovoljstva u političko. Može se reći da je reakcija radikalno desnih stranaka bila ta da se reagira identitetskim politikama, odnosno da se napada manjine, imigrante i ostale koji su percipirani kao prijetnja, a da se pritom zanemaruje duboka ekonomska neefikasnost Istoka. Slično se primjećuje i u Hrvatskoj, jer krajnja desnica gotovo nikad ne govori o ekonomiji – analizira Marcelić.

Hrvatska, doduše, nije nikakva iznimka, jer se slični procesi mogu primijetiti u velikom dijelu nekadašnjeg socijalističkog bloka koji je, u krajnjoj liniji, i iznjedrio pojam iliberalne demokracije.

- Dodamo li tome da su mladi sve više skloni autoritarnim društvenim rješenjima, evidentno je da Hrvatskoj ne trebaju zabrane, nego korjenita promjena paradigme u demokratskim procesima, počev od obrazovanja i podizanja građanske svijesti preko suočavanja s prošlošću do ekonomskog zaokreta. Prava snaga desnog populizma je u tome što nudi jednostavna rješenja za kompleksne probleme. Problem cijelog društva je u tome što su ta rješenja kriva, a dugoročno i štetna – zaključuje zadarski profesor sociologije.

Naslovnica 4 kantuna

Najčitanije

STUDENAC PREUZIMA SONIK Lanac od 88 zadarskih "kvartovskih dućana" u 100 postotnom udjelu preuzeli novi vlasnici iz Poljske, 500 radnika ima novog poslodavca. Nikola Sorić: Integracija sa Studencem omogućit će nam uzajamni razvoj!

Lanac od 88 zadarskih
Zadarski lanac trgovina Sonik, preuzeo je maloprodajni trgovački lanac Studenac, vijest je to koja je odjeknula ...
Lanac od 88 zadarskih "kvartovskih dućana" u 100 postotnom udjelu preuzeli novi vlasnici iz Poljske, 500 radnika ima novog poslodavca. Nikola Sorić: Integracija sa Studencem omogućit će nam uzajamni razvoj!