VELIKA REPORTAŽA IZ LUKE GAŽENICA Prije tri godine bili smo nepoznati, a danas u finalu svjetskog izbora za luku godine!

VELIKA REPORTAŽA IZ LUKE GAŽENICA

Svanulo je tmurno, kišno i vjetrovito jutro u Zadru. Grad je još bio uspavan, nije se još ni razdanilo, no Rebeka Victoria Pevec već prije šest sati ujutro u punom je pogonu na svom novom radnom mjestu. Od 4. srpnja ove godine generalna je menadžerica kompanije Zadar International Port Operations (ZIPO), hrvatske podružnice Global Ports Holdinga, glavnog koncesionara terminala u zadarskoj luci Gaženica, donosi Novac.hr

Pod njezinim kratkim, ali odlučnim vodstvom luka je ušla u finale svjetskog izbora Seatrade Cruise Awards za luku godine, nagradu koja se dodjeljuje luci koja je u zadnjih godinu dana najviše postigla u razvoju infrastrukture i objekata za prihvat kruzera. Zadarska je luka prvi hrvatski finalist u povijesti, a za titulu se bori s lukom Olden u Norveškoj i lukom Yokohama u Japanu. U susret proglašenju pobjednika u Hamburgu 11. rujna, prvi smo prošli novim terminalom koji je službeno otvoren u travnju, i istražili što to Gaženica nudi čime bi možda mogla pomrsiti račune pitoresknoj norveškoj luci na fjordu ili pak ogromnoj i futurističkoj luci u Japanu.

Neiskorišten interijer

Na glavnom ulazu u veliku, ali još uvijek prilično pustu i praznu zgradu industrijskog stila dočekuje nas menadžerica Pevec i odmah ubrzanim korakom nastavljamo dalje. Kruzer, koji je u luku trebao pristizati oko sedam sati, uranio je pa već pristaje, govori mi u hodu. - To vam je tako često, ali mi smo spremni i kad urane - dodaje dok koračamo prema njezinom uredu koji ničim ne odaje da u njemu stoluje direktorica. U velikoj sobi postavljeni su radni stol, laptop, jedan ormar i jedan manji okrugli stol, ostatak prostora je još uvijek posve neiskorišten, dobrim dijelom baš kao i interijer cijele zgrade.

- Trebalo je prvo riješiti da posao funkcionira glatko. Ured i ostalo će tek doći na red - govori. Krećemo prema doku pred kojim kruzer izvodi posljednje manevre prije pristajanja, a Pevec nas provodi kroz velike i puste čekaonice i okolne prostore koji tek čekaju zakupce da bi novi lučki terminal mogao oživjeti. Putem srećemo tek nekoliko djelatnika koji postavljaju informativne štandove gdje će se putnici po iskrcaju moći informirati, a Pevec u hodu prva pozdravlja svakog od njih. Zastaje tek na kratko ispred LCD televizija koje vise na zidu. Na jednoj se vrti pogrešan video, druga ne radi. Odmah zove radnika zaduženog za tehniku i organizira rješavanje problema.

Još uvijek su, objašnjava, u fazi testiranja koliko glatko operacije prolaze. Idu u dobrom smjeru, ali ima još puno posla, govori. Pevec tako nadgleda pristajanje i odlazak svakog kruzera, prolazi cijelim terminalom, provjerava kako se koji dio “operacije”, kako nazivaju proces prihvata putnika, odvija i gdje nešto “šteka”. Naime, nakon što brod pristane, na njega se ukrca policijski službenik koji s brodskim osobljem rješava preostale formalnosti, a kako je popis putnika i brojeve njihovih dokumenata imao otprije, putnici nakon iskrcaja uglavnom ne moraju prolaziti graničnu kontrolu. Nakon što prođu kroz terminal, na izlazu iz zgrade već ih čeka nekoliko radnika koji ih upućuju u autobuse za izlete. Velika većina putnika, objašnjava nam Pevec, izlete u destinaciji ima dogovorene unaprijed pa sve teče prilično glatko, a za one koji još ne znaju što bi tu je i nekoliko informacijskih punktova. Po povratku na brod moraju proći kroz sigurnosne provjere, poput onih na aerodromu, a jedina su hrvatska luka koja ima rendgene za kontrolu čime život olakšavaju brodskom osoblju jer bi u suprotnom tu provjeru morali raditi oni na brodu.

Novi terminal gostima, ali i brodskom osoblju, uglavnom se sviđa. Novo je, čisto i uredno, nabrajaju nam dok čekaju ukrcaj u svoj autobus i izlet na Plitvička jezera. Ipak, dodaju, nedostaje im bežični internet, kojeg još nema, a bilo bi zgodno i kad bi na terminalu bilo dućana sa  suvenirima pa da “po obični magnet za frižider ne moraju ići sve do starog grada”. Svjesni su toga i naši sugovornici, do iduće će sezone terminal zaživjeti u punom sjaju, kažu.

Izmijenjen prvotni plan

Naime, industrijski stil kojim zgrada iznutra odiše nije najvještije odrađen. Riječ je o tome da je prvotni projekt zgrade koji je izradio poznati arhitekt Nikola Bašić, autor Morskih orgulja i pozdrava Suncu, 2013. odbio tadašnji ministar Siniša Hajdaš Dončić uz obrazloženje da je projekt megalomanski, preskup i neisplativ. Njegovo je Ministarstvo stoga dogovorilo gradnju, kažu, jednostavnije zgrade pri čemu je samo ljuska ostala onakvom kako ju je osmislio Bašić. Dogovorili su da se zgrada sagradi, ali da se komercijalni prostori unutar terminala dovedu do visoke roh-bau faze. Bašić pak drži da je takva promjena plana rezultirala “glupom jednoznačnom kućetinom”, a prvotni projekt nije prežalio ni Božidar Longin, župan Zadarske županije i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar.

 

Bilo kako bilo, putnički terminal za kruzere i međunarodni putnički promet je službeno otvoren u travnju ove godine, a Pevec je upravljačku palicu preuzela prije dva mjeseca. Došavši u samoj špici sezone, njezin je glavni fokus bio na što boljoj organizaciji prihvata i ispraćaja putnika i brodova, a uređenje zgrade te dovođenje sadržaja koji bi danas praznjikavom terminalu udahnuli život tek će uslijediti. Recimo, na kruzeru britanske kompanije P&O Cruises koji je prošli utorak uplovio u Zadar bilo je 1800 ljudi, uglavnom Britanaca srednjih godina i umirovljenika. Vrijeme ih nije najbolje poslužilo pa su pospano i pomalo mrzovoljno prolazili terminalom. No Pevec i tu uskače, želi dobrodošlicu svakome koga sretne, šali se zbog kiše i neraspoloženim gostima uspijeva izmamiti osmijeh na lice.

- Mi smo prvi kontakt koji gosti imaju s cijelom destinacijom i cilj nam je da se ovdje osjećaju što bolje. Gosti i brodovi koji nam dolaze su zapravo najbolji ambasadori za našu luku - govori menadžerica.

S doka brod izgleda nadmoćno veliko, no Pevec nas upozorava kako je zapravo riječ o jednom od manjih kruzera. Mogu primiti i znatno veće brodove s po 6000 putnika, a Gaženičin maksimalni ukupni kapacitet je prihvat 14.000 ljudi istovremeno. U godinu dana, razdoblju koje se i promatra na Seatrade Cruise Awardsu, broj putnika koji su kruzerom posjetili Zadar i pristali u Gaženici porastao je za više od 20 tisuća. Dok ih je lani bilo 166.528, ove godine očekuju da će kroz luku proći njih 190 tisuća. Pred pet godina, kada je luka tek počinjala s radom, doduše bez terminala, bilo ih je 53 tisuće, pokazuju podaci ravnatelja Škifića.

Ogroman potencijal

- Vidi se značajan porast, ali treba uzeti u obzir da se obično itinerariji kruzing kompanija kreiraju godinu i pol do dvije godine unaprijed. Znači da će se zapravo rezultati našeg rada ovdje vidjeti kroz godinu i pol dana. Zato nam je i važan odlazak u Hamburg, da se za nas čuje i da razgovaramo s potencijalnim klijentima - realna je Pevec.

Velike nade ona, baš kao i Longin te ravnatelj Lučke uprave Zadar Robert Škifić, polažu u finalno okupljanje u Hamburgu. Osim što će se tamo predstavljati stotinjak svjetskih luka i jedna hrvatska, takav događaj privlači i sve relevantne igrače u kruzing biznisu. Sastanci s cruise kompanijama su, govori nam Pevec, već dogovoreni tijekom sva tri dana koliko će hrvatska delegacija boraviti u Njemačkoj. Plan je “ubaciti” Zadar kao postaju u putne itinerarije što više kompanija, a glavni je cilj Gaženicu pretvoriti u matičnu luku iz koje kružno putovanje počinje i u kojoj završava.

- Zna se da niti jedan gost koji dođe u matičnu luku, ne dolazi isti dan kada ide na brod, svi dođu nekoliko dana prije pa malo obiđu kraj, pa kad se vrate opet ostanu još koji dan kasnije. Takvi gosti imaju više prilike trošiti i prespavati u destinaciji, ali za takve goste moramo imati hotele s pet zvjezdica - smatra Longin.

Jedan takav hotel visoke kategorije smještaja u listopadu se počinje se graditi upravo u sklopu lučkog kompleksa, dodaje. U glavi nam se zavrte kaotične slike s dubrovačkog Straduna kada se nekoliko tisuća putnika s netom pristiglog kruzera odluči istovremeno prošetati starim gradom pa pitamo ima li mjesta za zabrinutost. Hoćemo li slične scene uskoro gledati i s Morskih orgulja? Razloga za strah, odlučno nam odgovaraju, nema jer se za razliku od Dubrovnika u kojem prevelik broj gostiju istovremeno nahrli na jedno mjesto, gosti ovdje rasprše na širokom području Zadarske županije, pa i šire. U blizini je više nacionalnih parkova i parkova prirode, putnici se odlučuju za različite izlete i ne idu svi na isto mjesto u isto vrijeme.

- Nema šanse da se tako zakrčimo. Evo, neki dan smo imali istovremeno dva kruzera, dolje je bilo četrdesetak autobusa koji su ih razvozili na izlete i par stotina taksija i to se nije ni osjetilo - govori Longin dok ravnatelj Škifić dodaje kako planiraju održivi rast te se nadaju da će kroz pet do deset godina godišnje kroz Gaženicu prolaziti 600 tisuća gostiju s kruzera. Zadarska luka je danas po broju svih prevezenih putnika treća na Jadranu, ispred nje su samo splitska luka i ona u Igoumenitsi u Grčkoj, govori Škifić. Kada je riječ o putnicima na kruzerima, Zadar je tu na sedmom mjestu. Za sada.

- Nama su konkurencija Venecija, koja ima 1,5 milijun putnika godišnje, ili Dubrovnik sa 700 tisuća. Ali tek smo počeli, pa tko je u industriji kruzer turizma znao za Zadar pred samo tri godine? - zaključuje.

Naslovnica 4 kantuna

Najčitanije

VIDEO: UHIĆENJA I PRETRESI DOMOVA U ZADARSKOM ZALEĐU ZBOG GRAFITA PROTIV PUPOVCA Ogorčeni mještani: Ovo je policijska država, a ne Hrvatska kakva bi trebala biti. Nitko ovdje Srbe ne dira. Mi smo prošli križni put zbog tog sela, a sada kupe dečke. To je suludo!

Ogorčeni mještani: Ovo je policijska država, a ne Hrvatska kakva bi trebala biti.  Nitko ovdje Srbe ne dira. Mi smo prošli križni put zbog tog sela, a sada kupe dečke. To je suludo!
Policija je pretražila više kuća, te privela više osoba sa šireg područja Zadarske županije zbog prijetećih graf...
Ogorčeni mještani: Ovo je policijska država, a ne Hrvatska kakva bi trebala biti. Nitko ovdje Srbe ne dira. Mi smo prošli križni put zbog tog sela, a sada kupe dečke. To je suludo!

OTKRIVAMO: RESTORANI, KONOBE I TRGOVINE U KOJIMA JE TROŠENA REPREZENTACIJA NARODNOG MUZEJA Od 63 računa za hranu i piće u iznosu od 65 tisuća kuna, Renata Peroš je opravdala samo šest, a za ostale vrijedne 48.000 kuna razlog troška je zapravo nepoznat!

Od 63 računa za hranu i piće u iznosu od 65 tisuća kuna, Renata Peroš je opravdala samo šest, a za ostale vrijedne 48.000 kuna razlog troška je zapravo nepoznat!
Podatke o troškovima koja je ravnateljica Peroš uputila javnosti, s očitim ciljem da proizvedu spin i umanje šte...
Od 63 računa za hranu i piće u iznosu od 65 tisuća kuna, Renata Peroš je opravdala samo šest, a za ostale vrijedne 48.000 kuna razlog troška je zapravo nepoznat!

INVESTITORI POSLALI PISMO NAMJERE, A OPĆINA PRIHVATILA Mišo Čirjak i Marko Sarađen od Nadbiskupije kupili "Sukošansko blato" za 80 eura po kvadratu, pa zatražili prenamjenu u građevinsko zemljište čija vrijednost skače do 400 eura!

Mišo Čirjak i Marko Sarađen od Nadbiskupije kupili
Posljednjeg dana kolovoza 2017. godine zadarski nadbiskup Želimir Puljić i Mile Mišo Čirjak potpisali su kupopro...
Mišo Čirjak i Marko Sarađen od Nadbiskupije kupili "Sukošansko blato" za 80 eura po kvadratu, pa zatražili prenamjenu u građevinsko zemljište čija vrijednost skače do 400 eura!