KAKO 'SISAMO' EUROPSKE FONDOVE? Zadrani su šampioni, iznimno su uspješni i Dubrovnik i Šibenik!

KAKO 'SISAMO' EUROPSKE FONDOVE?

U usporedbi za susjednim dalmatinskim gradovima Split zaostaje u povlačenju i trošenju europskih sredstava. Razlog tome je, kako nam je rečeno u Banovini, što ova Gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom – nije naslijedila dokumentaciju potrebnu za apliciranje na EU fondove?!

– Zato je osnovana Razvojna agencija Split (RAST) uz sistemsko i kadrovsko jačanje Službe za međunarodne i EU projekte. U zadnjih godinu i pol dana pokazuju se značajniji rezultati u smislu dobivanja europskih sredstava – poručila je Radojka Tomašević, pročelnica Službe za međunarodne i EU projekte te brojkama potkrijepila izjavu.

Ukupna vrijednost ugovorenih projekata u 2018. godini je 148.667.722,85 kuna. Zaključno s 30. lipnja 2019., ukupni iznos ugovorenih EU sredstava u mandatu Krstulovića Opare, od 2017. do 2019. godine, iznosi 220 milijuna kuna. Međutim, brojkama pristiglim iz Banovine nedostaje iznos već utrošenog europskog novca koji do zaključenja ovog teksta nismo doznali.

– Kako je Grad Split ujedno i vlasnik brojnih ustanova, društava i institucija, njihovi projekti su također vođeni i koordinirani u najvećem broju slučajeva od Grada Splita, pa je samim time podatak koji se odnosi samo na rad gradske uprave neusporediv s manjim gradovima koji su često nositelji svih projekata – dodala je Tomašević.

Najviše za Marjan

No, za razliku od drugih nabrojanih gradova u ovom tekstu, Splićani još uvijek ne mogu prstom pokazati na konkretnu veliku investiciju koja je financirana EU sredstvima.

Najveći iznos nepovratnih sredstava ostvario je projekt "Marjan 2020 – Brdo prošlosti, oaza budućnosti"; ukupno ugovorena sredstva iznose 21.069.338,71 kuna, od čega je nepovratnih 15.802.004 kuna. Projektom je planirana rekonstrukcija i revitalizacija kompletnog Botaničkog vrta, izgradnja nove promatračnice na Sedlu s liftom, nabava električnog otvorenog autobusa za posjetitelje, izgradnja novih biciklističkih i pješačkih staza, kompletna multimedijalna signalizacija i brojni drugi sadržaji.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije kao nositelju Urbane aglomeracije Split i Posredničkom tijelu integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU PT), dodijelilo je Gradskoj upravi 16.220.647,75 kuna nepovratnih sredstva za sufinanciranje projekta "Grad Split – tehnička pomoć ITU PT", što je drugi najveći iznos sredstava koji je grad pod Marjanom osigurao iz EU fondova.

Tu su i projekti kao "Vrtić po mjeri suvremene obitelji 2" u iznosu od 13.971.799,92 kuna, "Iskaz interesa Grada Splita za nabavu 30.612 spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada" vrijednosti 12.693.459,70 kuna te projekt "S pomoćnikom mogu bolje III." za koji je povučeno 10 milijuna kuna.

Banovina trenutno radi na pripremi projektne dokumentacije za prijavu nekoliko strateških projekata te se njihovo ugovaranje očekuje krajem 2019. i početkom 2020. godine, a s realizacijom upravo tih projekata konačno bi postojao opipljivi rezultat ulaganja europskog novca u Splitu.

Među njima je "Palača života, grad mijena" vrijedan 23,2 milijuna kuna, od čega 18,2 milijuna kuna iznose bespovratna sredstva EU kroz ITU mehanizam Urbane aglomeracije Split. Cilj projekta je fizička obnova i interpretacija baštine, edukacija dionika i posjetitelja, kao i razvoj novih turističkih proizvoda temeljenih na staroj gradskoj jezgri s Dioklecijanovom palačom. Izdvaja se i provedba najrazvikanijeg projekta Tehnološkog parka "Dračevac", čija je vrijednost veća od 100 milijuna kuna, od čega nepovratna sredstva iznose minimalno 60 milijuna kuna.

Osim toga, uskoro bi djeca na svojoj koži trebala osjetiti i rezultate pet projekata energetske obnove škola i vrtića ukupne vrijednosti 27.660.036,46 kuna. Projekti su započeli sredinom 2019. godine i bit će završeni u roku od 24 mjeseca.

Zadrani su šampioni

S druge strane, za Upravni odjel Grada Zadra za EU fondove, moglo bi se reći da "tiha voda brege dere". Zahvaljujući njemu peti grad po veličini u Hrvatskoj, uz Ludbreg u Varaždinskoj županiji, na prvom je mjestu među hrvatskim gradovima po povlačenju europskog novca, prema podacima Ministarstva financija.

Dalmatinski grad rekorder je u Hrvatima još uvijek teško savladivoj disciplini, a za uspjeh je najzaslužnija ova mlada ekipa: otkrili su nam 'tajne' svog dinamičnog i često stresnog posla

U zadnjih pet godina, od 2013. do 2018., tim sastavljen od 11 mladih stručnjaka povukao je u Zadar više od 80 milijuna kuna iz EU fondova, a kad se tome pribroje i sredstva za projekte u provedbi, ukupna cifra penje se na više od 150 milijuna kuna, što je trećina iznosa sadašnjeg gradskog proračuna.

Kako je Zadranima to uspjelo? Radom i pametnim planiranjem, bez velike medijske pompe koja je pratila neke druge, ali neusporedivo manje uspješne, gradove u Dalmaciji i Hrvatskoj, kad govorimo o povlačenju europskog novca. Preduvjet tog uspjeha zasigurno leži u odluci da odjel za EU fondove bude sastavni dio organizacijske strukture gradske uprave, po čemu je Grad Zadar jedan od rijetkih (većih) gradova u Hrvatskoj.

Ured za EU fondove formiran je 2013. godine u vrijeme gradonačelnika Božidara Kalmete i od tada do danas samo je rastao, a na njegovu čelu je bio i ostao mladi ekonomist Šime Erlić. On je, slobodno se može reći, arhitekt današnjeg ureda koji se s tri prvotna člana popeo na šest stalno zaposlenih, dok su ostali, njih pet, angažirani na pojedinim projektima, i uskoro će sigurno još rasti...

Gradski ured ima veliku autonomiju u izboru projekata na koje se natječe, a oni se kreću od partnerskih, primjerice prekograničnih (međunarodnih), u kojima Grad Zadar nije nositelj, pa do kapitalnih, kad su u pitanju veći objekti i infrastruktura, i gdje je Grad Zadar nositelj. Tako da se komponenta Grada Zadra kod tzv. mekih projekata kreće od 40 do 200 tisuća eura, a kod kapitalnih i po više desetaka milijuna kuna.

Ured također od prvog dana radi na zajedničkim projektima sa zadarskom regionalnom razvojnom agencijom, Zadra Nova, koja je formirana još 2006. i do danas je na zadarsko područje dovela više od 450 milijuna kuna iz EU fondova, a vrijednost projekta u kojima je sudjelovala prelazi milijardu kuna.

Realizirano 25 projekata

Gradski ured za EU fondove također daje svu potrebnu podršku gradskim tvrtkama koje se samostalno nadmeću za sredstva iz EU fondova, ali i drugim gradskim odjelima koji izravno apliciraju za nepovratna sredstva. Važno je to istaknuti zato što se podaci Ministarstva financija po kojima je Zadar najbolji tiču samo iznosa koji je isključivo Grad Zadar povukao, a ne i njegove tvrtke ili ustanove, čime bi ukupan rezultat bio sigurno još veći.

U tih pet godina (2013. - 2018.) Grad Zadar je realizirao 25 različitih projekata čija je ukupna vrijednost nešto više od 90 milijuna kuna, a u provedbi ih je još toliko, ukupne vrijednosti veće od 100 milijuna kuna.

Dubrovnik: 680 milijuna kuna za projekte Aglomeracije

Grad Dubrovnik putem svog Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju iznimno je uspješan u privlačenju novca iz EU fondova.
Jedan od značajnih, netom dovršenih projekata svakako je obnova Lazareta, kompleksa bivše karantene iz doba Dubrovačke Republike.

Kroz projekt "Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika" obnovljene su tri lađe spomeničkog kompleksa Lazareti te opremljeno preostalih sedam već obnovljenih lađa, opremom za izvođenje kulturno-turističkih programa. Projekt je završio 31. srpnja. Vrijednost projekta je 33.782.459 kuna, od čega je 25.995.571 kuna nepovratnih sredstava.

Završena je ili se upravo izvodi energetska obnova više osnovnih škola i vrtića, a kroz Aglomeraciju Dubrovnik radi se na poboljšanju i modernizaciji postojećeg sustava vodoopskrbe i odvodnje. Potpisivanje ugovora očekuje se u prosincu 2019., a vrijednost mu je 680 milijuna kuna.

Šibenik: 'oživljene' tvrđave; gradi se Centar za nove tehnologije

Iz različitih EU fondova grad Šibenik je do sada povukao 115 milijuna kuna, a trenutno su na šibenskom području u provedbi investicije "teške" čak 700 milijuna kuna uz napomenu kako je dio novca osiguran i iz nacionalnih fondova. Jedan od najznačajnijih projekata koji se realizira uz pomoć europskog novca je obnova i revitalizacija prepoznatljivog fortifikacijskog sustava sačinjenog od tvrđava koje predstavljaju spoj kulturne baštine, specifičnog urbanog ambijenta i jedinstvene uklopljenosti u prirodni okoliš. Nakon cjelovite obnove tvrđava sv. Mihovil i Barone, ove godine započela je revitalizacija posljednje šibenske kopnene tvrđave, one sv. Ivana, gdje je za projekt vrijedan 49 milijuna kuna grad Šibenik iz Fonda za regionalni razvoj osigurao čak 41 milijun kuna.

Za izgradnju Centra za nove tehnologije i poduzetništvo "Trokut", pak, iz EU lisnice slilo se u Šibenik respektabilnih 20 milijuna kuna, a otvorenje tog zanimljivog objekta najavljeno je za iduću godinu.

Svakako je interesantan i jedinstven i projekt Hrvatskog centra koraljarstva na otoku Zlarinu. EU participacija u njemu je 13,3 milijuna kuna.

Šibenik je posredstvom europskog novca unaprijedio i poslovnu infrastrukturu u svojoj Poduzetničkoj zoni Podi, a fondove koristi i za energetsku obnovu škola i vrtića te provodi čak četvrti URBACT projekt.

Naslovnica 4 kantuna

Najčitanije

AFERA PRANJE NOVCA Ustavni sud RH odbio žalbu bivšeg pripadnika specijalne jedinice zadarske policije "Poskoci" Marka Čuline Make (48): "Njegovo kriminalno ponašanje u međuvremenu je - progradiralo.."

Ustavni sud RH odbio žalbu bivšeg pripadnika specijalne jedinice zadarske policije
Pod obrazloženjem da mu određivanjem istražnog zatvora nisu povrijeđena ljudska prava, već je njegovo kriminalno...
Ustavni sud RH odbio žalbu bivšeg pripadnika specijalne jedinice zadarske policije "Poskoci" Marka Čuline Make (48): "Njegovo kriminalno ponašanje u međuvremenu je - progradiralo.."

BROJ PROMETNIH NESREĆA RASTE, ALI RASKRIŽJE U MURVICI OSTAJE JEDNA OD NAJOPASNIJIH CRNIH TOČAKA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI Semafora nema, rotor nije rješenje, građevinska dozvola za "petlju" je istekla, a načelnik Lončar za sve optužuje Hrvatske ceste i predlaže izgradnju – tunela!

Semafora nema, rotor nije rješenje, građevinska dozvola za
U Murvici je na raskrižju Jadranske magistrale i županijske ceste 6011 koja od Zemunika vodi do Nina u ponedjelj...
Semafora nema, rotor nije rješenje, građevinska dozvola za "petlju" je istekla, a načelnik Lončar za sve optužuje Hrvatske ceste i predlaže izgradnju – tunela!