NIN PO GLAVI STANOVNIKA POVUKAO NAJVIŠE NOVCA IZ EU FONDOVA "Spremno smo dočekali taj program, uložili smo i u ljude koji se time bave, sve kako bismo izvukli što više bespovratnih sredstava!"

NIN PO GLAVI STANOVNIKA POVUKAO NAJVIŠE NOVCA IZ EU FONDOVA

Kroz Program za ruralni razvoj Hrvatskoj je u razdoblju od 2014. do 2020. osigurano čak 2,3 milijarde eura, odnosno više od 17 milijardi kuna iz fondova EU za podizanje konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unapređenje životnih i radnih uvjeta, odnosno gradnju infrastrukture poput vrtića, vatrogasnih i društvenih domova u ruralnim područjima, prenosi Novac.hr.

Od tih nešto više od 17 milijardi potencijalnih kuna do kraja siječnja ove godine je, prema podacima nadležne Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), ugovoreno 10,37 milijardi kuna projekata, a isplaćeno malo više od pola ugovorenog iznosa.

Gradovi su, pokazuju podaci APPRRR-a, u proteklih pet godina povukli više od 438 milijuna od ukupno 5,66 milijardi kuna, koliko je po tom programu isplaćeno potpora od 2014. do kraja siječnja ove godine. Čak 15 gradova koji su na vrhu po povlačenju sredstava iz Programa za ruralni razvoj su mali gradovi, gledano po iznosu potpora po stanovniku. Listu gradova koji su po stanovniku povukli najviše novca predvodi Nin sa 4915 kuna per capita. Ukupno je taj drevni gradić blizu Zadra povukao 13,4 milijuna kuna. Grad Nin je spreman dočekao Programe ruralnog razvoja od 2014. do 2020, rekao nam je gradonačelnik Emil Ćurko.

- Ulagalo se u izradu projektne dokumentacije, pripremili su se javno-pravni uvjeti, ulagalo se u ljudske resurse, a sve u svrhu izvlačenja bespovratnih sredstava. Projekti su veliki, infrastrukturni, prijeko potrebni i pripremali smo ih tako da se iskoristi maksimalan iznos europskih sredstava. Iz svake mjere pokušali smo izvući najviše sredstava dozvoljenih uvjetom natječaja. Oformili smo projektni tim koji radi na pripremi i provedbi projekata EU te vjerujemo da ćemo dalje nastaviti još bolje i više - rekao je Ćurko. Između ostaloga, Gradu Ninu odobren je projekt gradnje dječjeg vrtića vrijedan 9,2 milijuna kuna, od čega 6,6 milijuna daje EU, a 2,6 milijuna ulaže sam Nin.

Na drugome je mjestu po povlačenju sredstava po stanovniku Hrvatska Kostajnica (2745 kn), treći je Klanjec (2717 kn), četvrti Opuzen (2377 kn), a peto je Mursko Središće (2276 kn). Slijede Skradin, Grubišno Polje i Ozalj.

Grad Orahovica povukao je do sada 7,4 milijuna kuna, a u prosincu mu je odobreno još gotovo devet milijuna kuna za rekonstrukciju i proširenje dječjeg vrtića. - U planu gradskih vlasti još je puno projekata i kad je riječ o ostalim fondovima EU. Pripremljeni su u proteklih godinu i malo više od šest mjeseci, a što više sredstava povučemo iz EU i državnih fondova to više u proračunu ostaje za podizanje standarda građana Orahovice kroz razne programe - kaže gradonačelnica Ana-Marija Petin.

Mursko Središće, pak, predvodi listu po ukupnoj vrijednosti potpora dobivenih iz Programa regionalnog razvoja do kraja siječnja, sa 14,3 milijuna kuna povučenih sredstava. Taj je gradić na krajnjem sjeveru Hrvatske, dobio 6,8 milijuna kuna za gradnju ceste koja će pomoći razvoju gospodarske zone te 7,4 milijuna kuna za gradnju i opremanje dječjeg vrtića. - Novi dječji vrtić u Murskom Središću, predviđen za šest skupina - dvije jasličke i četiri vrtićke, bit će površine oko 1500 četvornih metara, imat će polivalentnu dvoranu, 30 parkirnih mjesta, energetski razred B, solarne kolektore - rekli su nam iz Murskog Središća.

Na drugome mjestu po ukupnom iznosu sredstava je Koprivnica, sa 13,9 milijuna kuna povučenih sredstava. - Ova netipična mjera za financiranje razvoja gradova poslužila nam je kao odličan alat kojim podižemo kvalitetu života u prigradskim naseljima, i to gradnjom novog vrtića i nove spojne ceste Reka - Starigrad - kaže gradonačelnik Mišel Jakšić. Dječji vrtić u naselju Starigrad projekt je vrijedan ukupno 8,4 milijuna kuna, a iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj osigurali su 6,4 milijuna kuna. Time će znatno pridonijeti kvaliteti predškolskog obrazovanja i uključenosti djece u vrtiće s obzirom na to da na tom području, na kojem živi i kojem gravitira oko 4000 stanovnika, još nema vrtića. Uz to, Grad Koprivnica osigurao je i sredstva za unapređenje prometne infrastrukture, odnosno spojne ceste Starigrad - Reka, za što je iz fondova EU povukao 7,5 milijuna kuna od ukupno 8,5 milijuna, koliko je vrijedna investicija.

Na trećem je mjestu po ukupno povučenim sredstvima Slatina (13,8 milijuna), četvrti je Nin (13,4 milijuna), a na petom je mjestu Karlovac, najviše plasiran veliki grad, koji je povukao malo manje od 12 milijuna kuna. Kako su nam odgovorili iz toga grada, od tog je iznosa 7,2 milijuna kuna dobiveno za gradnju ceste koja je, osim što je povezala jedno naselje, omogućila i stvaranje infrastrukturnog minimuma za pokretanje Centra za gospodarenje otpadom.

Osim toga, i Karlovac je sredstva iskoristio za gradnju vrtića u naselju Mahično, s ukupno 4,4 milijuna kuna.

Na popisu gradova koji su povukli najviše sredstava, slijedi još jedan srednji grad - Bjelovar, koji je povukao 11,5 milijuna kuna. Kako su nam pojasnili iz toga grada, povukli su 5,3 milijuna kuna za gradnju dječjeg vrtića i jaslica u naselju Gudovec, zatim 4,3 milijuna kuna za cestu u naselju Stare Plavnice, a lani su prijavili i projekt gradnje pješačke i biciklističke staze s odvodnjom u naselju Gornje Plavnice.

Na popisu deset gradova koji su povukli najvveće iznose, još su i Prelog, Garešnica, Grubišno Polje te Ozalj. Grubišno Polje, pojasnili su nam iz toga grada, uskoro započinje gradnju dječjeg vrtića koji je od APPRRR-a dobio 7,3 milijuna kuna.

Od županija, najviše ugovoreno u Osječko-baranjskoj: čak 1,3 milijarde kn projekata

Po financijskoj težini ugovorenih projekata iz PRR-a, ali i po isplatama, među županijama prednjači Osječko-baranjska županija, u kojoj je ukupno ugovoreno 1,3 milijarde kuna projekata, a isplaćeno gotovo 800 milijuna kuna. Gledano, međutim, po iznosima koje su povukle jedinice lokalne samouprave, županije, gradovi i općine, prednjači Ličko-senjska županija, u kojoj su JLS-ovi povukli 233 milijuna kuna, odnosno čak 4591 kunu stanovniku te, po populaciji najmanje hrvatske županije. Riječ je najvećim dijelom o samo jednom, ali zato izuzetno važnom projektu, pojasnili su iz Ličko-senjske županije - projektu razminiravanja poljoprivrednog zemljišta. Na drugom je mjestu Sisačko-moslavačka županija s 1132 kune po stanovniku (JLS-ovi su povukli ukupno 195 milijuna kuna). Na trećem je mjestu Virovitičko-podravska županija (993 kune po stanovniku), na četvrtom Požeško-slavonska županija (714 kuna po stanovniku), a na petom Istarska županija sa 580 kuna po stanovniku.

Inače, valja napomenuti da je od 5,66 milijardi kuna isplaćenih potpora, najviše, čak 1,34 milijarde, išlo za mjeru br. 4, ulaganja za fizički imovinu, za plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (mjera br. 13), 1,08 milijardi, za ekološki uzgoj 578 milijuna kuna, a za mjeru br. 7, obnova sela isplaćeno je 390 milijuna kuna.

Naslovnica 4 kantuna

Najčitanije

AFERA PRANJE NOVCA Ustavni sud RH odbio žalbu bivšeg pripadnika specijalne jedinice zadarske policije "Poskoci" Marka Čuline Make (48): "Njegovo kriminalno ponašanje u međuvremenu je - progradiralo.."

Ustavni sud RH odbio žalbu bivšeg pripadnika specijalne jedinice zadarske policije
Pod obrazloženjem da mu određivanjem istražnog zatvora nisu povrijeđena ljudska prava, već je njegovo kriminalno...
Ustavni sud RH odbio žalbu bivšeg pripadnika specijalne jedinice zadarske policije "Poskoci" Marka Čuline Make (48): "Njegovo kriminalno ponašanje u međuvremenu je - progradiralo.."

BROJ PROMETNIH NESREĆA RASTE, ALI RASKRIŽJE U MURVICI OSTAJE JEDNA OD NAJOPASNIJIH CRNIH TOČAKA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI Semafora nema, rotor nije rješenje, građevinska dozvola za "petlju" je istekla, a načelnik Lončar za sve optužuje Hrvatske ceste i predlaže izgradnju – tunela!

Semafora nema, rotor nije rješenje, građevinska dozvola za
U Murvici je na raskrižju Jadranske magistrale i županijske ceste 6011 koja od Zemunika vodi do Nina u ponedjelj...
Semafora nema, rotor nije rješenje, građevinska dozvola za "petlju" je istekla, a načelnik Lončar za sve optužuje Hrvatske ceste i predlaže izgradnju – tunela!