TRIBINA ZADARSKOG.HR - KAKO UREDITI ZADARSKU RIVU (18) Mladen Masar: Miriše brudet, ispija se kava, čuje se živa glazba, zona šetnje i park skulptura, ugodna noćna rasvjeta, vez nije dopušten, kupanje je, naravno, dozvoljeno...

TRIBINA ZADARSKOG.HR - KAKO UREDITI ZADARSKU RIVU (18)

Mladena Masara Zadrani najčešće povezuju s Gradskom knjižnicom Zadar, gdje radi već dvadeset i kusur godina.

Danas ima zvanje knjižničarskog savjetnika, najvišeg statusa u struci, i aktivan je djelatnik te građanima najomiljenije ustanove koju je u prvim godinama njezina poslijeratnog razvoja briljantno promovirao po Hrvatskoj, ali i brojnim zemljama Europe i svijeta, ponajprije proces njezine informatizacije po kojemu su Zadrani tada prednjačili u ovom dijelu Europe.

Manje je, međutim, poznato da je Masar, za prijatelje Sarma, iznimnu knjižničarsku karijeru izgradio kao diplomirani povjesničar umjetnosti i profesor engleskog jezika, te da je oduvijek pripadao neformalnom krugu nezavisnih zadarskih kreativaca koji su svojim idejama i multitalentom utjecali na bezbroj stvari koje se danas podrazumijevaju kao imanentne sastavnice zadarskog urbanog identiteta. Masar je, primjerice, autor prvog rječnika zadarskog slenga, iz njegove kreativne radionice "Sarma Fecit" izašlo je nebrojeno ingenioznih grafičkih i likovnih rješenja koja danas imaju status "općih mjesta" u gradskoj (sub)kulturi, prvog vodiča gradskih događanja "Mriža", prvoga gastro-vodiča Zadarske županije, autor je i grafički urednik raznoraznih monografija i knjiga, autor je peticije za vraćanje sentiša u diskoteke, član "Propele" od prvog dana...

Millennium Jump

Među ostalim, Masar je s Nevenom Stojakovićem došao na ideju organiziranja Millennium Jumpa, rijetko dobro prihvaćene ljetne manifestacija ne samo u Zadru.

Zato nam je bilo normalno Masara uključiti u javnu raspravu o rivi, tom zadarskom biseru danas podiskorištenog javnog prostora, i jednom od najljepših urbanih dijelova obale na istočnoj strani Jadrana.

- Spletom povijesnih okolnosti zadarska riva spektakularno otvara središte Zadra prema moru i čini jedinstvenu vizuru primorskoga grada. Trenutačno je najveća vrijednost rive njezin hortikulturni sadržaj, a u posljednje vrijeme vjerojatno je najvažniji događaj potpuna sanacija kanalizacije dovršena 2007. godine. Taj je moment omogućio Nevenu Stojakoviću i meni realizaciju ideje jedinog javnog događanja koje rivu koristi u potpunosti: dm Millennium Jumpa. Taj je projekt nastao upravo iz promišljanja kako iskoristiti taj duguljasti i nezgrapni oblik kontaktne zone grada i mora u duljini jednog kilometra – kaže Masar na početku razgovora i odmah prelazi na konkretni prijedlog.

- Rješenje uređenja rive moralo bi maksimalno poštovati sav zdravi hortikulturni sadržaj i biti realizirano s nekoliko niskih i nenametljivih objekata s malim terasama pod krošnjama crnika. Naravno, nakon pažljivo osmišljenog i oprezno realiziranog arhitektonskog natječaja uz obaveznu superviziju namjenski formiranog vijeća stručnjaka i građana, ne bi se smjelo dopustiti da štekati tih objekata nakon postavljanja osvanu s dodacima provučenim kroz sivu zonu ugostiteljstva. Na primjer, nekim ogromnim sponzoriranim suncobranima disonantnih boja ili postupnim rastom kvadrature štekata – upozorava Masar te nastavlja:

- Također, kad se promatra ponašanje šetača na rivi i turista tijekom tipičnog ljetnog dana, uočljivo je da tu svakodnevno ostaju zabilježeni terabajti fotografija iskonskog prirodnog fenomena - zalaska Sunca. Nadam se samo da se taj čudesni primordijalni spektakl nećemo ukvariti parkiranjem nekog plutajućeg terminala za ukapljeni plin ili nekom nezgodno parkiranom naftnom platformom marke Trump – ironičan je Sarma, koji uređenje nove rive sagledava u kontekstu afirmacije zadarskog lungomare, šetališta uz more od Dikla do Gaženice, s rivom kao središnjim i možda najvažnijim dijelom tog obalnog poteza. Povrh toga, smatra da je dužobalna šetnica idealno mjesto za smještaj javnih skulptura.

- Uskoro će se u pješačku zonu urediti Bedemi zadarskih pobuna i tu ćemo možda moći naučiti nešto korisno i za novu rivu: prostor je sličnih gabarita, uzak i dug, i uredit će se parterno uz postavljanje klupa i ugostiteljskih kućica. Možda će nas taj otklon od onoga na što smo godinama navikli gledati inspirirati za pristup rivi. U svakom slučaju, a to sam spominjao i kao član gradonačelnikova Savjeta za turizam, trebamo dopustiti pristup skulpturi u javnom prostoru jer je ovo što imamo previše rigidno i ozbiljno. Potrebne su nam relaksiranije i interaktivne instalacije u prostoru. Zašto, na primjer, na rivi osim Špire Brusine ne bismo imali i park skulptura na otvorenom, a uokolo mnogo više javnog prostora za sjedenje, mimo ugostiteljskih sadržaja – pita se Masar i na koncu rezimira svoju viziju uređenja riva:

Miris, kava, glazba

- Parkirali ste na Ravnicama i prošetali bedemima pod zaštitom UNESCO-a. Preko Istarske obale dolazite na rivu bez prašine i onog čudovišnog dvorca na napuhavanje, kvalitetno popločanu. Tu, u nekih 900 metara, među očuvanim zelenilom, neka je tri ili četiri niska objekta neupadljivog izgleda. Svaki od njih ima mali amfiteatar okrenut zapadu. Ugostiteljska ponuda je naglašeno domaća, autohtona. Miriše brudet. Ispija se kava, ponegdje se čuje živa glazba, ne preglasno, možda tek glasnije od žamora. Sve je zona šetnje s klupama i skulpturama u prostoru. Noću, novi projekt rasvjete minimizira svjetlosno onečišćenje. More pred rivom je ograđeno bovama, vez nije dopušten. Kupanje je, naravno, dozvoljeno (i zbog učinaka globalnog zatopljenja, poželjno i potrebno). Tako se naglašava jedinstveni moment čistoće mora i fascinantnu činjenicu da se nalazite u samome središtu grada od nekih 100.000 stanovnika. To je upravo nevjerojatno i predstavlja naglašenu komparativnu prednost u odnosu na sve druge gradove na našoj obali.


Bilo bi šteta ukvariti pogled s rive
- Nekidan sam promatrao zadarsku obalnu liniju iz Preka i razmišljao o tome kako stvarno izgleda dobro. Važno je, međutim, i što se vidi sa zadarske rive. Nadam se da postavljanje novog odašiljača na brdu susjednom Sv. Mihovilu ujedno znači i uklanjanje svih antena s Mihovila i da će se zatim Mihovil urediti kao povijesna cjelina u funkciji izletišta. Također, nadam se da će, unatoč našoj neutaživoj želji za brzim mobilnim internetom i kvalitetnim prijemom televizijske slike, prestati daljnje postavljanje antena po Ugljanu. Moramo misliti na osobine krajobraza. Bilo bi šteta ukvariti pogled s rive, štajaznam, nizom vjetroelektrana na Ugljanu.

 

Poluotok treba biti kulminacija uzobalne šetnje
- U nedavnoj povijesti učinili smo nekoliko velikih pogrešaka u pristupu uređenju obalnog pojasa. Krenemo li od zapada, ne mogu se načuditi tome kako se prekida moment šetnje lungomare. Na primjer, Kožinom se moglo proći uz more - donedavno. Nekakve privatne gradnje, vjerojatno čistih papira (1/1) dokinule su šetnju uz more. Popločana šetnica na kraju Dikla je ugodna, ali segmenti između Taverne i Borika samo su naizgled romantični jer je stvarnost hodanja mjestimice opasna vratolomija.
Enklava Falkensteinera predstavlja sljedeći prekid ustavnog prava slobode kretanja. Od marine na Boriku do Tankerkomercove marine izmjenjuju se ugodni dijelovi s nelagodnim potezima uz cestu. Sa suprotne, istočne strane grada, Karma je relativno lijep primjer šetnice, osim nedefiniranog završetka oko ruševina crkvice sv. Klementa i bivšeg kampa na Punti Bajlo. Grad (poluotok) trebao bi biti kulminacija uzobalne šetnje, a bilo bi idealno da se uspostavi zeleni prsten šetnica i parkova oko cijelog poluotoka. Nedostaje spona između Parka kraljice Jelene i Bedema zadarskih pobuna i mjestimice par sitnih spojnica.

Naslovnica 4 kantuna