TRIBINA ZADARSKOG.HR - KAKO OBNOVITI ZADARSKU RIVU (12) Neven Stojaković: Dvadeset točaka za rivu budućnosti!

TRIBINA ZADARSKOG.HR - KAKO OBNOVITI ZADARSKU RIVU (12)
Noć punog miseca, manifestacija koja promovira tradiciju, povijest, kulturu, običaje i gastronomiju zadarskog kraja
Noć punog miseca, manifestacija koja promovira tradiciju, povijest, kulturu, običaje i gastronomiju zadarskog kraja

– Vaša tribina o zadarskoj rivi dobar je put da se u startu postave pravila i, ako dođe do nekakvih aktivnosti, konačno nešto napravi u suradnji s onima koje se najčešće ništa ne pita a najviše bi trebalo, a to su stanovnici grada. U suprotnom, opet će nam se dogoditi novi muzeji stakla, potpuno nefunkcionalni Forumi i slične avanture zacementirane u bunker vječne nepromjenjivosti – mišljenje je to Nevena Stojakovića. Njegov je gušt i posao već desetljećima osmišljavanje zabavnih događanja i stvaranje zadarskih turističkih priča. Iza njega je rad na brojnim manifestacijama, poput "Noći punog miseca", "DM Millennium jumpa", festivala, koncerata, predstava, novogodišnjih partyja... Rado je pristao biti naš sugovornik na temu zadarske rive te je, osim kritičkog osvrta na njezino današnje stanje, predložio konkretne ideje za njezinu blistaviju budućnost.

Koji je vaš pogled na stanje današnje zadarske rive? Je li ona u vašim očima šetnica, perivoj, "pozornica grada", turistička atrakcija zbog urbanih instalacija na njoj ili nešto sasvim drugo?

– Pa moglo bi se reći da je riva pomalo sve od toga što je navedeno u vašem pitanju. Znači, riječ je o neupitno važnoj lokaciji za grad Zadar u svakom smislu. Linijom manjeg otpora, dobrobiti koje ona donosi, danas uživamo koristeći možda 50 posto njezinih stvarnih mogućnosti. Rivi trebaju ljudi koji vole svoj grad, kako od običnih šetača pa sve do ljudi koji su izabrani da nam grad stvore što ugodnijim za život. Preduvjet za sve je snažan osjećaj pripadnosti i iskrena ljubav prema sredini u kojoj živiš.

Smatrate li da bi riva trebala biti više uključena u život grada? Svojim projektima "Noć punog miseca" i "Millennium jump" svakako je oživljavate. No, što joj još nedostaje?

– Koliko god bila atraktivna, riva je pomalo nezahvalna za manifestacije i događanja raznih tipova. Upravo ta njezina dužina i činjenica da je uska, "kriva" je za nastanak Milenijskog skoka. To je projekt koji je izmišljen za tako uzak, a dugačak prostor koji, na primjer, za klasične koncerte zapravo ne odgovara. Riva je uključena u život grada na sve načine, ali uz potrebite kozmetičke intervencije veza između građana i nje bila bi prisnija, čvršća i dublja.

Nedostaje li na rivi konkretan prostor za kulturne događaje (izložbe, koncerte, performanse, festivale) i manifestacije?

– Pažljivim skeniranjem cjelokupnog prostora uvidjelo bi se da rivi zapravo ne treba puno i da pametnim, promišljenim i urbanim razmišljanjem svaki kutak rive može dobiti svoju svrhu i namjenu. Kulturne i ostale događaje treba prilagoditi prostoru rive, a ne obrnuto.

Što mislite, kako turisti doživljavaju zadarsku rivu?

– Kao prvo, ogromna većina turista koja ljeti dolazi u Zadar uopće nisu oni turisti kakve grad ovakvih potencijala zaslužuje. U ljetnim večernjim satima riva postaje atrakcija, naravno najviše zahvaljujući Morskim orguljama i Pozdravu Suncu, ali fascinacija tih ljudi zalaskom sunca potpuno je nevjerojatna – kao da dolaze iz nekog tunela i kao da nikada nisu vidjeli sunce! Mi ne smijemo biti zadovoljni turistima tako niskih kriterija. Da bismo zavrijedili neke druge, moramo sami postati svjesni svojih vrijednosti i mogućnosti kako bismo ih mogli kvalitetnije eksploatirati.

Je li, po vašemu mišljenju, riva ključna za oživljavanje Poluotoka?

– Ne, čak je i nebitna. Poluotok je danas Mediteran kakvog ne želimo. Najprije treba dislocirati "noćni život" izvan grada jer time ćemo zaustaviti iseljavanje i totalnu apartmanizaciju i komercijalizaciju. Spavanje po bedemima i padanje s njih, noćno tumaranje po Kalelargi u potrazi za nastavkom zabave sigurno neće pomoći da se zaustavi raseljavanje već umornih žitelja Poluotoka koji su njegova krv i život. Poluotoku treba zraka, ali to je neka druga tema o kojoj bih mogao govoriti satima. Ovo sada je predkatastrofalno stanje i ljetni odlazak na Poluotok daleko je od omiljene užance građana grada.

Ima li štekatima mjesta na rivi ili to za sobom nužno povlači komercijalizaciju preostalog javnog prostora? Je li to nužno loše?

– Nemam ništa protiv ugostiteljstva na rivi, ali baš da konobari moraju prelaziti preko prometnice, noseći hranu i piće, nije ni normalno ni higijenski. Na cijelom prostoru rive trebalo bi postaviti ne više od tri do četiri ugostiteljska montažna objekta, modernih, jednostavnih i arhitektonski čistih vizura. Takav način ugostiteljstva iziskuje kriterije koje zapravo nitko ne želi ni postaviti. Bogatstvo doživljaja večere ili kave na rivi, vjerujte mi, neki bi itekako htjeli doživjeti ne pitajući za cijenu. To je neki drugi rang koji nam stalno izmiče i kojem trebamo težiti.

Koje je, pak, vaše mišljenje o naplati posjetiteljima Pozdrava Suncu i Morskih orgulja?

– Suludo je na taj način razmišljati o namicanju dodatne zarade. To je isto kao da vam netko naplati sjedenja na Piazzi di Spagna u Rimu. Grad treba urbano urediti, učiniti ga zanimljivim i posebnim, brendirati ugostiteljstvo, na svakom koraku treba instalirati sadržaj, a ne gurati formu.

Neki od naših sugovornika o ovoj temi spominjali su nasipavanje rive, plažu na njoj? Koji je vaš stav o tome i kupanju na rivi?

– Apsolutno podržavam kupanje na rivi jer joj to daje taj dašak mediteranskog načina života i simpatične neposrednosti. Situacija je pravno nedefinirana, ali ako lokalna samouprava kreira lokalni život, smatram da kupanje treba ostati.

Da možete kreirati svoju "rivu budućnosti", kako bi ona izgledala i što bi se na njoj odvijalo?

– Po mojemu mišljenju, na rivi treba napraviti sljedeće:

1. Rivu treba popločati do zelenog pojasa i sanirati dotrajale dijelove.
2. Mul bi trebalo vratiti u dimenzije otprije Drugog svjetskog rata i postaviti podvodnu rasvjetu oko njega.
3. Postaviti barem 10 sidrišta (blicajućih plutača) oko mula za izvanredne situacije.
4. Na vrhu mula postaviti atraktivnu umjetničku ili svjetlosnu instalaciju koja bi mu dala na težini i karakteru, kako bi arhitekt Nikola Bašić rekao: "Treba nam nekakav ludizam".
5. Postaviti kvalitetno ugostiteljstvo koje bi se ukomponiralo u postojeću hortikulturu i isključiti neprimjerene sadržaje.
6. Navodnjavanje zelenih površina po sistemu "kap po kap".
7. Postojeće zelene otoke ispod crnika urediti i povisiti na način da ogradni zidići budu ujedno i klupice za sjedenje.
8. Postaviti na više mjesta javne sjedeće garniture, barem 80 kompleta.
9. Postaviti solarnu rasvjetu ispod crnika i promijeniti klupe.
10. Uvesti signalizaciju za Morske orgulje i ostale turističke točke.
11. Pronaći prostor za umjetničke instalacije i rivi dati dodatni galerijski šarm.
12. Dizajnirati mjesta za reciklirajuće kante za otpatke i vratiti kante za pse.
13. Postaviti bar na tri mjesta izdizajnirane punktove s pitkom vodom, pa čak i fontane, jer Zadar je nekad bio grad fontana i bunara.
14. Staze unutar zelenog pojasa osvijetliti i obogatiti ih pozicijama za umjetnike, performere, slikare...
15. Osigurati poziciju za lijepo osmišljen jednostavni i mali market (voda, voće, tiskovine, stickovi, bonovi, kabanice i slično).
16. Svakih 100 metara potrebno je postaviti ozbiljne strujne ormariće koji su neophodni za bilo kakva događanja na rivi.
17. Ozbiljno se pozabaviti pitanjem hotela 'Zagreb'.
18. Ako baš moraju ostati na rivi, ozbiljno razmotriti unificiranje i pozicioniranje prodavača karata za brodske izlete a i nevezano uz to, ukinuti vlakiće i osmisliti punktove za najam bicikala.
19. Postaviti kriterije za kiosk-ponudu (kokice, kukuruz, kesteni i sl.) i izdizajnirati male i simpatične kioske za tu namjenu.
20. Uvesti posebne komunalne redare samo za prostor rive.

Stalni balans

Da bi se bilo što pozitivno dogodilo, potrebna je stvarna želja, naravno sukladna mogućnostima lokalne uprave, koja bi angažmanom, ne jednoga, nego grupe arhitekata, počela tesati sliku nove stare zadarske rive, ali pod stalnom paskom žitelja grada. U nekim prošlim vremenima poglavari Zadra nisu mogli donijeti ni jednu jedinu odluku a da se prethodno nisu posavjetovali s Vijećem građana, sastavljenim od priznatih i pametnih ljudi raznih struka, koji su bili stalni balans između onoga što je dobro za grad i onoga što je dobro samo za pojedinca.

Naslovnica 4 kantuna

Najčitanije

ŠOKANTNA ISPOVIJEST TAKSISTA SA ZRAČNE LUKE: TRAŽI POMOĆ POLICIJE, CARINE, POREZNE UPRAVE I RADNE INSPEKCIJE! Radimo četiri-pet dana u komadu, spavamo u autima, tuširamo se jednom tjedno, jedemo sendviče i pijemo vodu iz WC-a, a najgori su taksisti koji goste voze pijani i drogirani!

Radimo četiri-pet dana u komadu, spavamo u autima, tuširamo se jednom tjedno, jedemo sendviče i pijemo vodu iz WC-a, a najgori su taksisti koji goste voze pijani i drogirani!
Početak svake turističke sezone zadnjih nekoliko godina u Zadru obilježen je raznoraznim sukobima među taksistim...
Radimo četiri-pet dana u komadu, spavamo u autima, tuširamo se jednom tjedno, jedemo sendviče i pijemo vodu iz WC-a, a najgori su taksisti koji goste voze pijani i drogirani!