FOTO: MIMOHOD I BIJELE RUŽE U MORU Evo kako su Bošnjaci obilježili 23 godine od pokolja u Srebrenici i koje su poruke poslali sa zadarske rive

FOTO: MIMOHOD I BIJELE RUŽE U MORU

U povodu obilježavanja 23. godišnjice genocida u Srebrenici, u nedjelju je u Zadru održan mimohod „Srebrenica svijetom hodi.“ Od Branimirove obale sudionici su preko mosta došli do Pozdrava suncu, gdje su u čast žrtvama spustili ruže u more.

Organizatori mimohoda su Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Zadarske županije, Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zadra i KUD Ljiljan Zadar.

- Na nama mladima je zadatak da upozoravamo i očuvamo sjećanje na ovaj nemili događaj kako se u budućnosti ne bi ovakve strahote više događale. Ubijanje nedužnih nije put ka boljem sutra i ne može ostati neosuđeno. Mora se i pravim imenom nazvati, a to je genocid. Nažalost, Bošnjaci kroz Srebrenicu dijele tugu s Hrvatima i zločinima u Škabrnji i Vukovaru, a to bi nas trebalo još jače spajati. Ovim putem bi zahvalio i svim izaslanicima udruga iz Domovinskog rata kao i izaslanstvima Grada Zadra i Zadarske županije koji su i ove godine sudjelovali u mimohodu – rekao je Senad Tokić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zadra.

Džemail Spahić, predsjednik vijeća bošnjačke nacionalne manjine Zadarske županije, podsjetio je na masovno ubojstvo više od osam tisuća ljudi svih dobi, koje su u nekoliko dana srpnja 1995. počinile vojne i policijske snage bosanskih Srba.

- Srebrenica je, uz opsadu Sarajeva, rušenje Starog mosta, koncentracijske logore Omarska i Keraterm, postala i jedan od općeprihvaćenih simbola rata protiv Bosne i Hercegovine, ali i simbola ljudskog stradanja, te anticivilizacijske i zločinačke politike u Europi na kraju 20. stoljeća.

Pitanje s kojim se suočava zajednica nakon pokušaja njena potpunog uništenja je možda i najteže pitanje koje se može postaviti u kulturnopolitičkom okviru: kako pamtiti zločin ovakvih razmjera i pritom sačuvati pijetet prema žrtvama, ali i spriječiti političku manipulaciju u isti mah? Koje je mjesto srebreničkog genocida u kolektivnom, komunikacijskom i kulturnom pamćenju Bosne i Hercegovine, a koje u pamćenju Europe i svijeta? Suprotno uvriježenom mišljenju, kolektivno pamćenje ne nastaje, a pogotovo se ne održava spontano. Kulturna zajednica mora pronaći odgovore koji bi bili u skladu s visokim etičkim imperativom koji nalaže taj historijski događaj. Zato ne dozvolimo da se ovako što nikada, nigdje i nikome ne dogodi – kazao je Spahić.

Naslovnica 4 kantuna

Najčitanije